Foto: Index

SABORSKI klubovi u srijedu su podržali izmjene Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika, no raspravu su neki iskoristili i kako bi upozorili na težak položaj Hrvata izvan Hrvatske, posebice u Bosni i Hercegovini i Srbiji te su se založili za poboljšanje njihovih materijalnih i političkih prava.

"Uz materijalna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, trebamo se boriti za njihova politička prava. Izborni zakon u Bosni i Hercegovini mora biti takav da Hrvati u toj zemlji biraju svoje predstavnike", poručio je Ivan Šuker (HDZ). Samo povećanje izdvajanja iz proračuna, kaže, može pomoći Hrvatima izvan zemlje.

Željko Glasnović (Neovisni za Hrvatsku) zauzeo se za dopisno glasanje ustvrdivši kako je HDZ na vlasti bio godinama, ali nije uspio riješiti da se Hrvatima izvan Hrvatske omogući dopisno glasanje, no Ante Babić (HDZ) pojasnio je da ne postoji mogućnost dopisnog i elektronskog glasanja jer ustavna odredba kaže da je glasanje moguće jedino u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Hrvati izvan Hrvatske, kaže Babić, golem su potencijal koji nismo iskoristili.

"Mi o tome deklarativno puno pričamo u saboru ... možda i u dobroj namjeri nastojali smo maksimalno zagorčati život Hrvata izvan Hrvatske", poručio je Babić.

Mostovac Miro Bulj tvrdi kako se Hrvatska nije izborila za svoj narod u Bosni i Hercegovini te je upozorio da manjinska pitanja Hrvata nisu riješena ni u Srbiji. U tom kontekstu smatra da institucije državne vlasti u Hrvatskoj ne bi trebale odlaziti u Srbiju prije nego što se riješe pitanja nestalih i druga otvorena pitanja.

"Hrvati bi trebali biti zastupljeni u srpskoj Narodnoj skupštini", poručio je Bulj.

HDZ-ov Miroslav Tuđman upozorio je da po predloženom zakonu Matica iseljenika ne bi mogla imati svoju ispostavu izvan zemlje što, kaže, nije dobro. "Ako želimo imati mostove prema iseljeništvu takvo ograničenje ne bismo trebali imati u zakonu", poručio je Tuđman.

"Uvijek može bolje, no Hrvatska pomaže više svojim iseljenicima nego su njezine mogućnosti", mišljenja je HSU-ov Silvano Hrelja.

Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika njezin se organizacijski oblik, rad, djelovanje i ustrojstvo usklađuju s postojećim Zakonom o ustanovama. Hrvatska matica iseljenika tako postaje javna ustanova koja ima svojstvo pravne osobe, upisuje se u sudski registar te bi trebala pridonositi uspostavi boljih odnosa između Hrvatske i hrvatskih zajednica u svijetu.