Foto: Dubrovački dnevnik

MIMOHOD u znak sjećanja na srebrenički genocid okupio je u subotu u Zagrebu nekoliko stotina ljudi, koji su se uz zdenac Manduševac na središnjem gradskom trgu došli pokloniti nevinim žrtvama pokolja koji su prije 20 godina na području Srebrenice počinili pripadnici vojske bosanskih Srba, ubivši više od osam tisuća Bošnjaka.

Noseći transparente s natpisom "Srebrenica svijetom hodi", okupljeni su sudjelovali u polusatnoj šetnji koja je u 11 sati krenula od Manduševca, preko Trga bana Jelačića, pa Ilicom do Cvjetnog trga i natrag Bogovićevom i Gajevom ulicom. Sudionici mimohoda odjenuli su bijele majice s natpisom "Srebrenica 20 - da se ne zaboravi, i nikada, nikome nigdje ne ponovi".

Mimohod je organiziralo Vijeće bošnjačke manjine Grada Zagreba želeći time obilježiti sjećanje na nevine žrtve Srebrenice te kako bi poslalo poruku mira.

"Mimohod je organiziran u znak sjećanja na 20. obljetnicu stradanja Bošnjaka i drugih naroda u Srebrenici, ali i da se pokaže, da se ne zaboravi što je bilo, kako se tako nešto nikad nikome više ne bi ponovilo", poručio je Benjamin Terzić u ime organizatora.

U mimohodu je sudjelovalo petstotinjak ljudi, a okupio je zagrebačku bošnjačku zajednicu, njihove prijatelje, Zagrepčane pa čak i petnaestak stranih turista koji su, kada su čuli što se obilježava, spremno obukli bijele majice i pridružili se koloni. Žrtvama Srebrenice počast su, među ostalima, došli odati i saborski zastupnik Josip Kregar, predsjednik Savjeta nacionalnih manjina RH Aleksandar Tolnauer, te bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

Mimohodi i u Rijeci i Dubrovniku

"U mislima sam s onima koji traže i koji oplakuju, s majkama Srebrenice", naglasila je Kosor.

"Vrijeme ne može umanjiti bol, a moto mimohoda - 'Da se ne zaboravi, i nikada, nikome nigdje ne ponovi' – neka bude pouka za povijest", poručila je.

Tolnauer je istaknuo da su se sve 22 manjine u Republici Hrvatskoj "ne samo solidarizirale (sa srebreničkom tragedijom), nego aktivno rade upravo na tome da takvih stvari više ne bude".

Mimohod Zagrebom i okupljene u njoj Zagrepčani su s poštovanjem ispratili, a na povratku na Manduševcu je održana kratka molitva te su pušteni bijeli baloni za sve žrtve.

Zagrebački mimohod jedan je od niza simboličnih manifestacija koje je Bošnjačka nacionalna zajednica u Hrvatskoj organizirala u subotu u svim većim hrvatskim gradovima i županijskim središtima.

U Rijeci je više stotina građana krenulo od Mosta branitelja na Delti, u mimohodu Korzom koji je završio bacanjem 20 bijelih ruža u more. Sudionici su, baš kao i u drugim gradovima, nosili majice s natpisom "Srebrenica 20 - da se ne zaboravi, i nikada, nikome nigdje ne ponovi".

Iako su mnogi Dubrovčani otputovali u Srebrenicu na središnje obilježavanje, i na mimohodu dubrovačkim Stradunom sudjelovalo je oko 300 građana.

Bijeli baloni u Vukovaru i Koprivnici

Polaganjem 20 bijelih ruža u Dunav te puštanjem u zrak isto toliko bijelih balona, i mladi Vukovarci u organizaciji Europskog doma Vukovar obilježili su spomen na 20. godina od genocida u Srebrenici.

"Želja nam je podsjetiti na taj strašni događaj od prije 20 godina i odati počast brojnim žrtvama", kazao je Nikola Johnny Mirković iz Europskog doma Vukovar. Dodao je da je mladima sve to što se događalo 90-tih godina danas možda daleko, ali da žele podsjetiti na stradanja kako se nešto slično nikada ne bi ponovilo.

Obilježavanju obljetnice srebreničke tragedije i genocida nazočan je bio i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava koji je naglasio kako je zločin koji se dogodio u Srebrenici najveći zločin poslije Drugoga svjetskoga rata.

"Teško je, a posebno je teško Vukovarcima koji su početkom Domovinskog rata prolazili kroz slične stvari. Ova poruka mladih govori sve", rekao je gradonačelnik Penava koji je također spustio jednu od bijelih ruža u Dunav.

I Koprivničanci su se pridružili obilježavanju sjećanja na srebrenički genocid koji se dogodio prije 20 godina. U bijelim majicama s porukom "Da se ne zaboravi - nikad, nikom i nigdje" simbolično su sa središnjeg Zrinskog trga pustili bijele balone u znak mira i pijeteta prema osam tisuća ubijenih Bošnjaka.

Srebreničku enklavu je 1993. Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenom zonom, a zauzeli su je pripadnici vojske Republike Srpske potpomognuti srpskim paravojnim postrojbama "Škorpionima" 11. srpnja 1995. Masovne likvidacije zarobljenih Bošnjaka počele su 13. srpnja, a više od 23 tisuće žena i djece protjerano je. Genocid u Srebrenici događao se između 13. i 19. srpnja 1995. i u njemu je ubijeno između sedam i osam tisuća nenaoružanih bošnjačkih muškaraca u dobi od 13 do 77 godina s područja enklave Srebrenice, koje je u cijelosti etnički očišćeno.

Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti i jednog Hrvata, Rudolfa Hrena. Do sada su pronađeni i identificirani te u Memorijalnom centru Potočari pokopani ostatci 6241 žrtve. U potrazi za posmrtnim ostacima ubijenih Srebreničana forenzičari su do sada otkrili čak 93 masovne grobnice.