ČINI se kako je šamanska novogodišnja seansa u Saborskom, kojoj je kumovalo bunilo izazvano kompotom od bunike, podigla dodatnu prašinu pa tako osječki pedijatri otkrivaju nove detalje oko uporabe te opasne halucinogene biljke.
Prema njihovom pričanju, eksperimentiranju s tom i sličnim biljkama često su sklona seoska djeca, iz baranjskih i slavonskih sela, jer su gradske amfetaminske i slične "blagodati", ili preskupe za njihov džep, ili nedostupne, piše Jutarnji list.
Najčešći konzumenti seoski tinejdžeri
Uzrok trovanja nikada nije jednostavno otkriti, objašnjava osječki pedijatar dr. Igor Berecki, jer konzumiranje tih halucinogenih biljaka ipak nije učestala pojava, no klinička slika vrlo brzo ukaže na uzrok teških halucinacija. Dodaje kako liječničku pomoć najčešće traže tinejdžeri u dobi između 14 i 16 godina, no kako je bilo slučajeva kada je nekoliko mališana bilo životno ugroženo zbog trovanja halucinogenim biljkama.
"Simptomi trovanja su ubrzan rad srca, crvenilo lica, porast tlaka, povraćanje i poremećaji svijesti uz izrazito živahne halucinacije, ali veće doze mogu izazvati prestanak disanja i rada srca, te smrt", kazao je za Jutarnji dr. Berecki.
"Blagodati" trovanja: uplašenost, panika, paranoja...
Uplašenost, panika i nerealan doživljaj okoline samo su neke od "blagodati" trovanja bunikom, a konzument često podliježe paranoji u kojoj osobe oko sebe doživljava kao neprijateljski nastrojene i agresivne. Iz tog razloga, osobe koje konzumiraju buniku predstavljaju opasnost za sebe i okolinu.
Ovisno o konzumiranoj količini biljke, halucinacije mogu trajati i do četiri dana, no oporavak traje najmanje tjedan dana. Prije tri mjeseca u osječkoj pedijatriji završio je i trogodišnji Vukovarac, koji je tijekom igre slučajno pojeo bobice bunike.
U narodu se nekoliko biljaka naziva bunikom, no zajedničko im je što su sve toksične, jer u sebi sadrže štetne alkaloide, a neki od primjera su velebilje i kužnjak.
K.S.
Foto: wikipedia.org