Foto: FAH

VISOKO povjereništvo Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) pozvalo je u utorak Mađarsku da poboljša uvjete za prihvat tisuća izbjeglica i useljenika koji svakodnevno pristižu u zemlju i ponudilo pomoć u suočavanju s rijekom pridošlica.

Više od 150.000 izbjeglica i imigranata ušlo je od siječnja u Mađarsku iz Srbije, objavio je UNHCR u Budimpešti. Najviše ih je iz Sirije, Afganistana i Iraka i kreću se balkanskom rutom prema zapadnoj i sjevernoj Europi.

"UNHCR očekuje da će idućih mjeseci doći još ljudi", rekao je na tiskovnoj konferenciji Vincent Cochetel, regionalni koordinator UNHCR-a za izbjegličku krizu u Europi, ustvrdivši da su 85 posto pridošlica izbjeglice.

Cochetel: Ta mjesta nisu primjerena za ljude

"Zabrinuti smo zbog činjenice da mnoštvo ljudi spava u vrlo lošim uvjetima na sabirnim mjestima", rekao je. "To nisu mjesta pripremljena za ljude koji bi ondje prenoćili ili ostali više sati", pojasnio je.

Predsjednik mađarske vlade Viktor Orban zatražio je od Europske unije financijsku pomoć zemljama u susjedstvu kriznih žarišta, poput Turske, kako bi izbjeglice mogli ostati ondje.

Mađarska gradi ogradu duž granice sa Srbijom, opravdavajući to potrebom za zaštitom schengenske zone. Predložila je i stvaranje posebnih tranzitnih zona blizu granice, u kojima bi se zadržavale izbjeglice i imigranti dok se obrađuju njihovi zahtjevi za azilom.

UNHCR nema problema s mađarskim angažiranjem vojske

"Važno je da primjena zakona bude dobro promišljena i dobro pripremljena, inače može nastati kaos", rekao je Cochetel, pozvavši na bolju suradnju između tijela vlasti. Mađarska je policija po njegovim riječima obavila dobar posao i dobro se snašla u izbjegličkoj krizi.

Naglasio je kako UNHCR nema primjedbi na mađarske planove angažmana vojske koja bi pomogla policiji u čuvanju južne granice. Njemačka, Belgija i Grčka također angažiraju vojsku u sličnim situacijama.

"Krizno stanje s izbjeglicama" znači da ni jedna zemlja u EU ne može sama izići na kraj s izazovom izbjeglica, smarta Cochetel, a UNHCR je ponudio šatore, plastične prostirke i termo pokrivače za pomoć pridošlicama.

Najgora migrantska kriza u Europi nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji 90-ih godina natjerala je mnoge europske čelnike da pokrenu pitanje izbjegličkih kvota uz pomoć kojih bi se izbjeglice rasporedile u svih 28 članica EU.