Ustavni sud odlučio: Policajci smiju biti tetovirani
ANDRIJA Krivak iz Zagreba podnio je Ustavnom sudu 2010. godine prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom dijela Pravilnika a o mjerilima i načinu utvrđivanja posebne duševne i tjelesne sposobnosti policijskih službenika.
Tražio je da Ustavni sud ispita je li u skladu s Ustavom to što prema važećem pravilniku osobe s tetovažama koje ne prekriva ljetna službena odjeća ili koje imaju tetovaže neprimjerenog sadržaja, ne ispunjavaju potrebne uvjete da bi bile primljene u službu ili na školovanje za policajca.
Sud je prije nekoliko dana presudio u njegovu korist, spomenuti Pravilnik u spornom dijelu prestat će važiti 31. prosinca.
Dakle, policijski službenici koji će u službu biti primljeni od 31, prosinca nadalje moći će biti tetovirani.
Tetovaža kao medicinski uvjetovana kontraindikacija
Konkretno, tražio je da Ustavni sud ocijeni suglasnost s Ustavom točke 69. Priloga pravilnika kojom se regulira pitanje bolesti, stanja i anomalije koji su uočljivi, konkretno - bolesti kože i potkožnog tkiva, pod koje su upale i tetovaže.
Spomenuti dio Pravilnika tetovaže je tretirao kao medicinski uvjetovanu kontraindikaciju ispunjavanju uvjeta posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti osobe koja se prima u policiju i policijskog službenika za obavljanje policijske službe.
Prema tome osobe koje imaju tetovažu na vidljivom mjestu, koje ne prekriva ljetna policijska odora kao i tetovažu neprimjerena sadržaja, ne ispunjava potrebna mjerila zdravstvene sposobnosti za primanje u državnu službu ili na školovanje za policijskog službenika.
Krivak tvrdio kako se tako krši pravo na jednakost
Krivak je u svojem obrazloženju istaknuo kako se tim pravilnikom tetovirani kandidati na zdravstvenom pregledu ocjenjuju zdravstveno nesposobnim te kako ih se ne prima u službu odnosno na školovanje.
Istaknuo je i kako se time krši Ustavom zajamčeno pravo na jednakost odnosno na zabranu diskriminacije kako i pravo svih državljana RH da pod jednakim uvjetima budu primljeni u javne službe RH.
"Sadržaj tetovaže svakako nam može reći nešto o osobnosti (ličnosti) tetovirane osobe, posebice o crtama osobnosti, točnije motivacijskim osobinama kao što su stavovi. Ipak, zbog trajnosti tetovaže ne možemo znati jesu li ti stavovi još uvijek onakvi kakvi su bili u trenutku tetoviranja. (...) Budući da se čovjekovi stavovi mijenjaju kroz život, nedopustivo je da netko zbog stavova koje je imao u mladosti ili naprosto zbog trenutka nepromišljenosti ispašta čitav život, pogotovo ako uzmemo u obzir da i počinitelji kaznenih djela imaju pravo na rehabilitaciju. Navedenom treba dodati i činjenicu da niti tetoviranje nije što je nekad bilo i da je ono danas najobičniji 'globalni pomodarski trend", poručio je, između ostalog, Krivak u svojem prijedlogu Ustavnom sudu.
MUP tvrdi da zbog tetovaža iz selekcije otpada samo 1 posto kandidata
Ustavni sud tražio je očitovanje od MUP-a u ovom predmetu, koje je dostavljeno 2013. godine.
U njemu se, između ostalog tvrdi kako "sve tetovaže na uočljivim mjestima i veće tetovaže (> 10 cm) tetovaže asocijalnog sadržaja', predstavljaju zdravstvenu kontraindikaciju kako za prijam na obrazovanje za obavljanje policijskih poslova, tako i za prijam u policiju".
Iz MUP-a su se tako očitovali u odnosu na stari Pravilnik iz 2009. godine za koji su rekli kako njime nije bila dopuštena niti jedna tetovaža na uočljivom mjestu ili veća tetovaža.
Rekli su kako je novim Pravilnikom koji je donesen 2012. godine definirana dopuštena veličina tetovaže koja nije na uočljivom mjestu, ali isto tako i sadržajna odnosno simbolička poruka koju ona upućuje.
"Na kontrolnim sistematskim zdravstvenim pregledima policijskih službenika navedena točka Pravilnika predstavlja zdravstvenu kontraindikaciju ovisno o radnom mjestu policijskog službenika. Kako Pravilnikom nisu izričito definirana radna mjesta policijskih službenika na kojima bi se toleriralo postojanje tetovaže izvan gore navedenih kriterija, postojanje istih smatra se neprimjerenim kod policijskih službenika koji su u obavljanju policijskih poslova u neposrednom kontaktu s građanima. Sukladno podacima s prethodnih zdravstvenih pregleda za osobe koje se primaju u policiju postotak nesposobnih zbog tetovaže kreće se oko 1%", poručili su tada iz MUP-a.
Sud je presudio kako Ministarstvo u svojem očitovanju nije iznijelo ili obrazložilo razloge koji bi tretiranje tetovaža kao medicinski uvjetovane kontraindikacije za prijam ili obavljanje policijske službe utemeljilo na stajalištu medicine ili struke.
Sud je ocijenio da je spomenuti Pravilnik po svom sadržaju prekoračio granice te da će prestati važiti 31. prosinca ove godine.
Cijelu odluku Ustavnog suda pročitajte ovdje:
Odluka Ustavnog Suda by Index.hr on Scribd
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati