9:20 Prvi kontakt počeo je s predstavnikom ARISS-a koji je,među ostalim, provjerio je li sve prema protokolu. Također je jednom učeniku škole postavio nekoliko tehničkih pitanja o ISS-u kako bi provjerio imaju li osnovna znanja o postaji - njezinoj brzini, veličini, orbiti i sl.

9:40 Potom je objasnio kako funkcioniraju edukativni projekt ARISS i Međunarodna svemirska postaja. Najavio je da će učenici razgovarati s astronautom Scottom Tingleom.

9:41 Tihana Jarić Dauenhauer, organizatorica projekta, predstavila je školu u kojoj predaje etiku i PIG no također vodi radionice u kojima promovira astronomiju i STEM generalno.

9:43 U školu se javio i predstavio radio amater iz Australije, nedaleko od Pertha, koji je prenosio signal s ISS-a. Objasnio je da će signal u početku biti malo lošiji dok će ISS biti na horizontu. S vremenom će postajati sve bolji.

9:47 Konačno se javio i astronaut Scott Tingle s ISS-a. Zvuk je s vremenom stvarno postajo sve bolji.

9:47 Zaredala su se pitanja. Niz je otvorio učenik Karlo s pitanjem kako se tuširaju na ISS-u u uvjetima bestežinskog stanja. Scott je objasnio da koriste vlažne ručnike.

Pred kraj razgovora djelatnik NASA-e, zadužen za osiguravanje veze, poručio je učenicima da su za sebe stvorili dio povijesti u istraživanju svemira. ISS neće trajati vječno; najvjerojatnije još do 2028., možda i kraće, a ostat će upamćen kao prvi uistinu veliki međunarodni svemirski projekt - primjer divne ljudske suradnje bez nacionalnih i drugih granica ili barijera. Naš kamerman Luka Sangulin zabilježio je suze radosnice u očima jedne od nastavnica. Kada je sve završilo, voditeljica projekta Tihana Dauenhauer, za Index je priznala da je, nakon što je začula glas astronauta, morala susprezati suze. Dani i mjeseci rada na projektu napokon su bili nagrađeni!

Kratak kontakt, puno rizika, velika trema

Kontakt je bio ostvaren tzv. telebridgeom koji uključuje prijenos od radio postaje na ISS-u, do postaje radioamatera na Zemlji, koji se pak telefonom povezao sa školom. Trajao je punih 9 minuta, otprilike onoliko koliko treba ISS-u da preleti od horizonta do horizonta nad područjem u kojem se nalazi zemaljska radioamaterska stanica (u ovom slučaju u Australiji). Kontakt je bio odličan, astronauta se odlično čulo, a smetnji je bilo samo na početku i na kraju kada je ISS bio nisko nad horizontom. Najveća opasnost bila je da radioamateri izgube kontakt s postajom, što se znalo događati. No bilo je i mnogo drugih stvari koje su mogle poći ukrivo.

Veliko uzbuđenje

U Prvoj srednjoj informatičkoj školi jutros je sve bilo spremno za ovaj izuzetan događaj za koji se od tisuća europskih škola natjecalo 40-ak. Među njima je bilo i nekih iz hrvatskog susjedstva. Zagrebačka škola jedna je od 14 koje su uspjele ispuniti cijeli niz visokih zahtjeva projekta za kontakt u 2018. U njoj već mjesec dana, od kada su konačno dobili termin, vlada pravo opsadno stanje. Za potrebe kontakta osigurali su posebnu novu, sigurniju liniju HT-a, konferencijski telefon i sustav prijenosa bez mikrofonije, tri televizora na kojima su se predstavljale razne zanimljivosti vezane uz razgovor i ISS, odabrali su 20 najboljih pitanja, učenici su izradili jedinstveni logo koji predstavlja združene oznake škole i ISS-a i otisnuli ga na majice koje će nositi, uvježbali su pitanja na engleskom, više puta su uvježbavali komunikaciju u skladu sa strogim protokolom NASA-e, ESA-e i ARISS-a, odradili su virtualne radionice u kojima su učenici pomoću 3D VR naočala istraživali unutrašnjost ISS-a, itd.

Najavljeni kontakt posljednjih je dana izazvao veliko zanimanje tako da su u školu došli brojni mediji, ali i gradski i državni dužnosnici.

Težak odabir pitanja; sva su bila dobra

Profesorica etike i PIG-a, Tihana Jarić Dauenhauer, koja je pokrenula i izgurala ovaj projekt, uz svesrdnu podršku nastavnika, učenika i ravnateljice, jutros je bila sva na iglama.

„Samo da sve bude kako treba. Šteta je da smo u školi toliko napeti da ne možemo opušteno uživati u ljepoti i značaju ovog divnog projekta kojeg ćemo se i mi profesori i učenici sjećati cijelog života“, rekla je Jarić Dauenhauer.

Index je jutros rano doznao i pitanja koja su učenici pripremili.

„Učenici su smislili puno odličnih pitanja“, rekla je Jarić Dauenhauer.

„Bilo je jako teško odabrati najbolja. Neka, koja su meni osobno bila najbolja, nisu ušla među 20, no morali smo nekako demokratski odabrati“, pojasnila je.

Ovdje smo izdvojili samo neka pitanja; ostala, zajedno s odgovorima zabilježena su u našem video zapisu.

Karlo (16): How do you shower in microgravity? (Kako se tuširate u mikrogravitaciji) OVER

Kristijan Š. (16): Has any of the crew members ever had significant health complications on ISS, if so, what is the procedure then? (Je li itko od posade ISS-a imao ozbiljnih zdravstvenih problema? Ako jest, kakva je procedura?) OVER

Lea (17): How do you fight muscle loss? (Kako se nosite s gubitkom mišića?) OVER

Karla (18): What type of studies are done in space and what was your most interesting task or experiment? (Kakva istraživanja provodite u svemiru i koji je bio vaš najzanimljiviji zadatak ili pokus?) OVER

Tin K. (15): Is your daily routine organized according to the New Earth Time or according to the station orbit? (Je li vaša dnevna rutina organizirana u skladu s vremenom po New Earth Time ili je usklađena s orbitom postaje?) OVER

Tin P. (15): What are career profiles of the station crew (Koji je profil posade po profesijama?) OVER

Međunarodna svemirska postaja

Međunarodna svemirska postaja ISS nastanjiv je umjetni satelit koji Zemlju obilazi na nižoj orbiti na visini od oko 408 km. U jednom danu oko Zemlje obiđe 15,54 puta, brzinom od 7,67 km u sekundi. Gledano s jedne točke na Zemlji, treba joj deset minuta da prođe od horizonta do horizonta. Konstrukcija, u kojoj sudjeluje pet svemirskih agencija (NASA, Roscosmos, JAXA, ESA i CSA), započela je 1998. S cijenom od oko 150 milijardi USD najskuplji je jedinstveni objekt ikada izgrađen. Duga je 72,8 m, široka 108,5, a visoka 20. Teška je oko 420 tona, više od 320 automobila, a veća je od kuće sa šest spavaćih soba. Nastanjivi prostor pod tlakom ima zapreminu od oko 388 prostornih metara. Ukupni prostor pod tlakom od 916 prostornih metara podjednak je onome Boeinga 747.

Kada je popunjena, na njoj boravi šest članova posade koliko ih je trenutno ondje. Članovi posade na ISS danas putuju iz Baikonura u Kazahstanu, ruskom raketom tipa Soyuz, trenutno najpouzdanijom svemirskom letjelicom. Ugovori za održavanje ISS-a potpisani su za rad do 2024. godine pa se još ne zna hoće li biti produženi do 2028. godine.

Opskrbu teretom obavljaju bespilotne letjelice ruski "Progresi" (koji jedini mogu tankati gorivo na ISS), letjelice "Dragon" američke kompanije SpaceX, letjelice"Cygnus" tvrtke Orbital ATK i japanske letjelice "HTV" (Kounotori) japanske svemirske agencije JAXA. "Dragon" jedini ima kapsulu koja može prevoziti teret i natrag, s orbite na Zemlju, dok druge letjelice sagorijevaju na kraju misije. Prošle se godine prvi put kapsula tipa "Dragon" počela višekratno koristiti, tj. slati na ponovni let u orbitu.

Trajno je nastanjena od 2000. godine. Na postaji trenutno boravi 54. ekspedicija sastavljena od šest članova. Vidljiva je golim okom sa Zemlje, osobito noću nakon zalaska Sunca i prije zore. U to vrijeme nebo je mračno, a ISS ipak obasjavaju sunčeve zrake. Amaterskim teleskopom mogu se zabilježiti detalji njezine konstrukcije. Njezin maksimalni sjaj sličan je onome Venere, no prilikom refleksije Sunčevih zraka od posebno sjajnih dijelova, on može biti višestruko veći. Napaja se iz 8 solarnih ploča površine oko 4050 četvornih metara, snage 84 kilovata.

Zanimljivo je da tvrdi diskovi glavnih računala kontrole američkog dijela ISS-a imaju kapacitet od samo 1,5 gigabajta dok suvremena osobna računala imaju oko 500.

Eksperiment hrvatskog znanstvenika

Na postaji se provode brojni važni znanstveni i tehnološki eksperimenti za koje su ključni uvjeti mikrogravitacije, odnosno gotovo bestežinskog stanja. Među ostalim, ondje se razvijaju svemirske tehnologije neophodne za misije na Mjesec i Mars.

Jedan eksperiment pod vodstvom hrvatskog biokemičara Zorana Radića s University of California u San Diegu nedavno je dovršen na ISS-u. U njemu je, u uvjetima mikrogravitacije, istraživan uzgoj kristala kompleksnih bioloških molekula ključnih za normalno odvijanje metabolizma. Njihovo razumijevanje esencijalno je za oblikovanje modernih lijekova.