Screenshot: YouTube

ARMENSKA policija zatvorila je trojicu oporbenih političara i privela gotovo 200 prosvjednika koji su sudjelovali u demonstracijama protiv imenovanja bivšega predsjednika Serža Sargsijana premijerom.

Prosvjednici optužuju Sargsijana da se novom funkcijom želi zadržati na vlasti, pošto je deset godina bio predsjednik države. Deseci tisuća njegovih protivnika nezadovoljstvo su izrazili prosvjedima u Erevanu, gdje su blokirali ulice u središtu grada.

U skladu s ustavnim promjenama usvojenim nakon referenduma provedenog 2015. većinu državnih ovlasti ima premijer, a predsjednikova je dužnost većinom protokolarna.

Serža Sargsijana na predsjedničkoj je dužnosti naslijedio Armen Sarkisijan (64), bivši premijer koji je nekada bio i veleposlanik u Velikoj Britaniji. Predsjedničku će dužnost obavljati idućih sedam godina.

U policijskom izvješću stoji da je oporbeni političar Nikol Pašinjan zajedno s još dvojicom zastupnika "silom odveden" s prosvjeda. Reutersov izvjestitelj svjedočio je trenutku kada su "crvene beretke" (armenske specijalne policijske snage) 'dograbile' jednog od zastupnika za ruke i noge i odvele ga u policijski automobil.

Sedam prosvjednika u bolnici

Sedam prosvjednika prevezeneo je u bolnicu, priopćilo je ministarstvo zdravstva.

Pregovori između Sargsijana, izabranog na dužnost premijera početkom mjeseca, i Pašinjana, jednog od glavnih organizatora prosvjeda, propali su nekoliko sati prije prosvjeda, jer je Pašinjan ponovno pozvao premijera da odstupi. Sargsijan je napustio sastanak optuživši svoje protivnike da "pokušavaju ucijeniti aktualne vlasti".

"Ovdje nije riječ o pregovorima ni o dijalogu - ovo je ucjena protiv zakonom izabranih vlasti", rekao je Sargsijan u izravnom prijenosu pregovora.

Prosvjedi su počeli ranije u travnju zbog Sargsijanove odluke da u svojstvu predsjednika ukine polupredsjednički sustav i zamijeni ga parlamentarnim. Njegov drugi i posljednji mandat predsjednika završio je u ožujku, a prosvjedima su demonstranti pokušali upozoriti na pokušaj njegova vječnog zadržavanja na vlasti.

Armenija se odvojila od Sovjetskog Saveza 1991., ali je i dalje ovisna o ruskoj pomoći i investicijama. Mnogi Armenci optužuju vladu za korupciju i loše vođenje gospodarstva koje se muči da prevlada naslijeđe centralnog planiranja.

Služba za vanjsku politiku EU-a pozvala je armenske političare na više dijaloga i mirno rješenje problema.

"Svi oni koji su privedeni dok su provodili temeljno pravo na javno okupljanje u skladu sa zakonom, odmah moraju biti pušteni", stoji u priopćenju službe EU-a. "Iznimno je važno da sve strane pokažu suzdržanost i maksimalnu odgovornost."