54.80.77.124 US
 

VELIKO FINALE Završava jedno od najvećih svemirskih istraživanja u povijesti

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer
četvrtak, 14.9.2017. 12:45
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

FOTO: NASA/ESA

NAKON dva desetljeća leta i istraživanja, u petak će završiti jedna od najvažnijih i najproduktivnijih svemirskih misija u ljudskoj povijesti – međunarodni projekt Cassini-Huygens u kojem je temeljito istražen Saturn i njegov sustav mjeseca i prstena.

Šira javnost ovu će misiju ponajviše pamtiti po senzacionalno lijepim i kvalitetnim fotografijama, ali i po otkrićima koja ukazuju na mogućnost postojanja života u vanjskim dijelovima Sunčeva sustava (na naslovnoj slici vidi se Zemlja kako sjaji ispod Saturnovih prstena).

Oproštajni poljubac

Letjelica Cassini u ponedjeljak je obavila korekcije svoje putanje, potom je proletjela oko 120.000 km od najvećeg Saturnova mjeseca Titana, a u petak će ući u atmosferu velikog plinovitog diva, koji se uglavnom sastoji od vodika i helija i nema čvrstu površinu. Cassini će u atmosferi vrlo brzo izgorjeti i raspasti se poput meteora. Njezina sudbina sada je definitivno zapečaćena. NASA je posljednji bliski susret letjelice s Titanom u ponedjeljak nazvala oproštajnim poljupcem.



Fascinantna postignuća


Misija vrijedna 3,26 milijardi USD lansirana je 1997., proputovala je 7,9 milijardi kilometara, a zaslužna je za cijeli niz fascinantnih uspjeha. Među ostalim, snimila je 453.000 izvrsnih fotografija visoke rezolucije, prikupila je 635 GB znanstvenih podataka i, što je osobito važno, dala nam je uvide bez presedana u fizikalnu i kemijsku strukturu mjeseca Europe, Encelada (Enkelada) i Titana na kojima bi moglo biti kemije i uvjeta za život, a na prva dva možda čak i života.

Cassini je 2001. prošla pored Jupitera i na njegovu mjesecu Europi snimala tragove vodene pare koji izbijaju na površinu kroz njegovu ledenu koru.

Do Saturna je stigla 2004.

U siječnju 2005. misija je na Titan spustila sondu Huygens, prvi objekt koji su konstruirali ljudi, a koji je završio na nekom tijelu u vanjskom dijelu Sunčevog sustava. Njezine snimke i mjerenja, kao i kasnija 'njuškanja' Cassinija, pokazala su da na Titanu postoje složene organske kemikalije kakve su na Zemlji postale temeljni blokovi života. Taj mjesec je jedino svemirsko tijelo osim Zemlje za koje imamo jasne dokaze da na njegovoj površini ima tvari u tekućem stanju – postoje jezera, kiše i rijeke ugljikovodika.

Cassini je 2015. prošao pored Encelada na kojem je snimio gejzire vodene pare i kristalića leda koji izbijaju kroz njegovu zaleđenu površinu. Studije ovih vodoskoka i strukture Saturnova mjeseca ukazuju da bi se pod njegovom ledenom korom mogao nalaziti veliki ocean u kojem bi moglo biti sastojaka i uvjeta potrebnih za život.



Zašto se misija prekida?


Letjelica Cassini, čija je otprilike polovina mase (od 5.712 kg koliko je težila prilikom lansiranja) otpadala na gorivo, nakon 13 godina manevriranja po Saturnovu sustavu, ostala je bez pogona pa su znanstvenici odlučili da će njegove posljednje količine potrošiti za manevre u spektakularnom letu prema Saturnu. U protivnom moglo bi se dogoditi da letjelica bez kontrole završi na Enceladu na kojem bi moglo biti života i kontaminira ga zemaljskim mikroorganizmima.

Veliko finale


U završnici svoje misije 15. rujna, Cassini će postati dijelom Saturna. Prije nego što izgori, poslat će posljednje podatke na Zemlju. Prijenos velikog finala moći će se uživo pratiti na Indexu preko NASA-inog televizijskog kanala (dolje) s početkom u 12 h po našem vremenu, kada bi posljednji signali Cassinija trebali stići do voditelja misije.



Tijekom svojeg leta prema Saturnu Cassini će prikupiti neke podatke koje je u ranijim fazama misije bilo previše opasno sakupljati:

-    Napravit će detaljne karte Saturnove gravitacije i magnetskih polja, doznati više o unutrašnjoj strukturi planeta i možda rasvijetliti brzinu kojom se Saturn okreće oko svoje osi.
-    Značajno će unaprijediti naša saznanja o tome koliko se materijala nalazi u Saturnovim prstenima te eventualno pomoći da se rasvijetli njihovo podrijetlo. Letjelica je ovih dana zabilježila misteriozan manjak većih grudica materijala.
-    Detektori čestica analizirat će ledene čestice u prstenima.
-    Kamere će snimiti Saturnove prstene i oblake iz neposredne blizine.
-    Na samom kraju, maseni spektrometar analizirat će sastav atmosfere Saturna.



Hoće li se kraj Cassinija vidjeti teleskopima?


Najsnažniji teleskopi na Zemlji pokušat će snimiti vatreni kraj Cassinija, no budući da je letjelica malena (6,7 m visine x 4 m širine), a vrijeme za promatranje nepovoljno - jer u tom trenutku u Europi i SAD-u neće biti mrkla noć već, u najboljem slučaju, sumrak - malo je vjerojatno da će biti nekih senzacionalnih rezultata.

Nažalost, događaj neće moći pratiti ni svemirski teleskop Hubble jer će se on u tom trenutku nalaziti iznad južnoatlantske anomalije, područja u kojem van Allenovi pojasevi, koji Zemlju štite od Sunčevog zračenja poniru prema područjima oko Južne Amerike. Hubbleovi instrumenti stoga će morati biti isključeni kako ne bi bili oštećeni jakim zračenjem.



Zbog svega navedenog znanstvenici najviše nade polažu u promatračnice u Australiji i na Tajvanu te u astronome amatere od kojih neki imaju moćne teleskope. Posljednji bljesak Cassinija možda bi mogla pojačati eksplozija goriva koje je preostalo u rezervoarima.



Radonić: Podaci Cassinija još će se godinama istraživati


Naš poznati popularizator astronomije, Ante Radonić, kaže da će znanstvenici iz mnogih zemalja još mnogo godina analizirati podatke i slike s Cassinija.

„Jedno od najvećih otkrića te misije su gejziri na Enceladu (na slici dolje). Znanstvenici su sada dosta uvjereni da on ispod ledene kore ima globalni ocean slane vode te da se na njegovu dnu vjerojatno nalaze hidrotermalni izvori koji mogu davati energiju potrebnu za neke primitivne oblike života“, kaže Radonić.

„Fascinantno je i to što postoji mogućnost da na Titanu sezonski padaju kiše ugljikovodika nakon kojih poteku rijeke koje se slijevaju u jezera. Ne zaboravimo da je tamo temperatura površine oko -180 stupnjeva Celzijusa. Ustanovljene su i promjene u razinama jezera“, dodao je.


   
Saturnova godina traje 29 i pol naših godina. 13 godina leta oko Saturna omogućilo je Cassiniju da zabilježi sezonske promjene u Saturnovoj atmosferi. U tom kontekstu posebno je zanimljiv vrtlog u obliku šesterokuta oko sjevernog pola Saturna koji sezonski mijenja boju.
   
Još jedna zanimljiva stvar bit će rasvjetljavanje nastanka Saturnovih prstena.

„Osobito me zanima kakvi će biti konačni rezultati o procjeni mase prstena. Saznanje o njihovoj ukupnoj masi omogućit će nam da možda saznamo koliko su prsteni stari i kako su nastali. Za teoretske modele važno je ubaciti što točniju masu kako bi se vidjelo što se u prošlosti moglo događati s djelovanjem gravitacijskih sila Saturna, pojedinih mjeseca i prstena. Sustav Saturnovih prstena sastoji se od tisuća i tisuća prstenčića od kojih se svaki sastoji od nebrojenog mnoštva tijela, od najsitnijih kristalića leda i prašine do većih gromada. Zanimljivi su valovi gustoće u prstena koji se javljaju zbog gravitacije malih mjeseca u sustavu prstena.
 
 

Na slici gore umjetnička vizija Huygensa na Titanu

Na slici gore mjesec Diona

Mjesec Mimas

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije