Foto: Getty

KAOTIČNA situacija u Venezueli, osim opće nestašice i masovnih prosvjeda u kojima je ubijeno najmanje 38 ljudi, pomalo se pretvara i u izbjegličku krizu.

Naime, kako je ekonomska i politička kriza dosegla prijelomnu točku i kulminirala višemjesečnim masovnim prosvjedima protiv vlasti predsjednika Nicholasa Madura, koji ih pokušava suzbiti sve brutalnijim metodama, tisuće Venezuelanaca odlazi iz zemlje u susjednu Kolumbiju.

U Kolumbiju ušlo dvostruko više Venezuelaca nego lani

U siječnju ove godine 47,095 ljudi ušlo je u Kolumbiju iz Venezuele, više nego dvostruko od broja u istom mjesecu prošle godine. Njih 21,000 ušla je u pokrajinu Norte de Santander, čiji glavni grad je Cucuta.

Svakog dana u zoru mogu se vidjeti kolone ljudi koje prelaze most koji povezuje venezuelanske gradove San Antonio i Urenu s kolumbijskom Cucutom. Iako putnici idu u oba smjera, kolona onih koji idu u Kolumbiju znatno je veća.

"Situacija za nas izmiče kontroli. Jako malo Venezuelanaca uopće još ima poslove. Nemamo mnogo izbora", objašnjava svoj odlazak iz zemlje Marcelo Mirena, mladić koji, kao i mnogi drugi, nosi sa sobom prtljagu - znak da se ne misli vratiti tako brzo. Ostat će u Kolumbiji tri tjedna, kaže - a ako uspije naći posao, ostat će trajno.

Maduro zatvorio, pa otvorio granicu - za pješake

Maduro je u protekle dvije godine već dvaput zatvarao granicu s Kolumbijom kako bi spriječio razmjenjivanje valute (inflacija je prošle godine bila viša od 700%), uvoz namirnica i krijumčarenje goriva. Iako je i dalje zatvorena za promet vozilima, granica je otvorena za pješake od kolovoza prošle godine.

Oscar Calderon, osnivač Jezuitskog centra za izbjeglice u Cucuti, zadnjih se sedam godina skrbio primarno za izbjeglice iz višedesetljetnog građanskog rata u toj zemlji između vlade i ljevičarske gerile FARC. Sada se njegov centra sve više mora skrbiti za izbjeglice iz Venezuele. Međutim, ni situacija u Kolumbiji nije bezazlena. Iako je mir s FARC-om sklopljen u studenom, u pokrajini su i dalje prisutne manje gerilske i kriminalne grupe. "Ljudi dolaze u ovu bačvu baruta", upozorava Calderon. Djeca iz Venezuele nemaju pravo školovati se u kolumbijskim školama te su stoga posebno ranjiva na regrutiranje od strane bandi.

Zdravstveni sustav u Venezueli pred kolapsom

Velik broj Venezualanaca dolazi u Kolumbiju i zbog zdravstvene skrbi koja im nije dostupna u domovini. 76% bolnica u Venezueli pati od nestašice lijekova, a manje od 10% hitnih službi i operacijskih sala i jedinica intenzivne skrbi  je potpuno operativno, prema podacima Zdravstvenog centra Venezuele.

Kolumbijska vlada, dodaje Calderon, tretira ovu krizu kao sigurnosni problem, "kao što smo vidjeli na mnogim granicama diljem svijeta, kad bi je zaista trebala tretirati kao krizu ljudskih prava".