BARACK OBAMA dosad je osvojio 338 elektorskih glasova, a John McCain 163 elektorska glasa. Obama je tako postao prvi Afroamerikanac na čelu SAD-a. Nakon što je izbrojano 65 posto glasova, postalo je jasno da je ukupno 51 posto birača glasalo za Baracka Obamu. Obama će predsjedničku prisegu položiti 20. siječnja 2009. godine i službeno preuzeti svoju novu dužnost kao 44. predsjednik SAD-a. John McCain i George Bush već su uputili čestitke novom predsjedniku.
> Utjeha republikancima: Obama neće imati kvalificiranu većinu u Senatu
> Obama privukao nove birače
> Biografija Baracka Obame
> McCain svojim biračima: Ovo je moj poraz, a ne vaš
> Obamin govor izazvao euforiju i suze radosnice: Promjena je večeras stigla u Ameriku
Obamu su izabrali: Nevada, Kolorado, Florida, Oregon, Havaji, Kalifornija, Washington, Virginia, Novi Meksiko, Iowa, Ohio, Rhode Island, Michigan, Wisconsin, Minnesota, New York, Vermont, Massachusetts, Illinois, Connecticut, New Jersey, Maine, Maryland, Delaware, Washington DC, New Hampshire i Pennsylvania, a za McCaina su glasali Idaho, Nebraska, Arizona, Mississippi, Teksas, Utah, Kansas, Arkansas, Zapadna Virginia, Georgia, Wyoming, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Južna Karolina, Oklahoma, Tennessee, Louisiana, Alabama i Kentucky.
Ohio i Virginia presudili
Analitičari se slažu kako su pobjede u Pennsylvaniji, Virginiji i Ohiju bile ogroman korak za Baracka Obamu te će se najave o tzv. "landslide" pobjedi ostvariti. McCain je u posljednjim danima kampanje posebno isticao važnost Pennsylvanije, tradicionalno republikanske države i nadao se kako će upravo tamo nadoknaditi zaostatak koji su mu ankete predviđale. "Bradley efekt", prema kojemu bi glasači odbojnost prema crnom kandidatu mogli izraziti prilikom glasanja, iako je ne izražavaju javno, a od kojeg su demokrati strahovali, ipak nije došao do izražaja, a konačna potvrda ove tvrdnje je stigla u 5 sati ujutro po hrvatskom vremenu kada je CNN objavio da je Obama pobijedio na predsjedničkim izborima.
CNN-ova predviđanja pomno su se pratila i u stožeru obaju kandidata. U Grant Parku u Chicagu, gdje je izborne rezultate očekivao Barack Obama, okupilo se više od 65 tisuća ljudi i slavlje je počelo već oko ponoći prema hrvatskom vremenu; nitko nije ni sumnjao da Obama neće postati budući predsjednik SAD-a. Atmosfera u McCainovom izbornom stožeru u hotelu Biltmore u Phoenixu bila je znatno komornija; CNN-ova reporterka iz Biltmorea javila je da su se republikanci s porazom počeli miriti već nakon što su saznali da je McCain izgubio u Pennsylvaniji, kada je CNN maknut s video-zidova na kojima se do tada pratio razvoj izbornih rezultata.
62 posto Amerikanaca najviše zabrinuto zbog ekonomije
Prema prvim procjenama, čak 62 posto Amerikanaca smatra da je najveći problem s kojim će se budući predsjednik morati boriti ekonomija, odnosno rastuća financijska kriza, te su zaključili da se Obama s njom može boriti bolje od McCaina. Samo 10 posto glasača vjeruje da je gorući problem suvremenog američkog društva rat u Iraku, a po devet posto birača najviše brine terorizam i loš sustav zdravstva.
Zanimljiv je podatak da većina Amerikanaca koji su zabrinuti zbog terorizma više vjeruje Johnu McCainu nego Baracku Obami, dok su gotovo svi koje je na birališta istjerao problem rata u Iraku priželjkivali da Obama postane novi predsjednik. "Kad bi ljudi razmišljali samo o terorizmu, Obama ne bi imao šanse", rekao je Rudolph Giuliani, bivši gradonačelnik New Yorka i istaknuti republikanac, gostujući u CNN-ovom studiju. Podaci iz izlaznih anketa potvrdili su i najave da će Obama na biračka mjesta izvući nove glasače. Čak 72 posto birača koji su danas prvi put glasali na američkim predsjedničkim izborima svoje povjerenje poklonilo je Obami. No, prema prvim predviđanjima tih je birača ipak bilo manje od očekivanja; ABC je javio da je crnaca u biračkom tijelu bilo 13 posto, odnosno "tek neznatno više" nego 2004. godine. CNN je javio da je glasača-debitanata 10 posto, a 2004. godine ih je bilo 11 posto.
Na 200 tisuća birališta diljem SAD-a danas je izašao izuzetno velik broj glasača. Na prošlim izborima glasalo je između 123 i 124 milijuna glasača, a ovaj put je glasalo više od 130 milijuna Amerikanaca, što je novi izborni rekord. Do 23 sata po hrvatskom vremenu glasalo je oko 50 posto birača.
P.V./J.C./D.A.
Foto: AFP/New York Times