Foto: Davor Pongračić/Cropix

VLADA je na prvoj sjednici u 2013. godini donijela niz zakonskih okvira kojima regulira obveze i prava državnih dužnosnika, zastupnika i predsjednika Republike nakon isteka mandata, ali i povećala plaću dijelu državnih dužnosnika! Ono što je istaknuto na ovoj sjednici jest osnivanje radnih skupina za javne investicije, fondove Europske unije i poslovnu klimu i privatne investicije.

Povećani koeficijenti za izračun plaće državnih dužnosnika HZMO-a i HZZO-a

Vlada je u Sabor poslala Nacrte konačnih prijedloga zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika, zastupnika i predsjednika Republike nakon isteka mandata. Svi će se oni, ukoliko ne budu ponovno imenovani na isto mjesto, odnosno izabrani u drugi mandat moći ponovno vratiti na svoj stari posao - ako se odnosi na državni i javni sektor onda natječaj neće trebati provoditi, a ako se radi o privatnom sektoru, s poslodavcem će potpisati poseban ugovor. Taj će im ugovor omogućavati da poslodavac u roku 45 dana donese odluku o povratku na posao, a ukoliko se to ne dogodi, imat će pravo na naknadu plaće po sistemu 6 + 6 (6 mjeseci puna plaća, 6 mjeseci pola plaće).

Vlada je predložila i povećanje koeficijenata za izračun plaće državnih dužnosnika HZMO-a i HZZO-a s obzirom na, kako je naglašeno, velika sredstva Državnog proračuna kojima raspolažu, značajnu ulogu ovih javnih ustanova kao i povećani opseg poslova u vezi predstojećeg preustroja tih ustanova. Na taj se način valoriziraju za veliku reformu, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. "Tako da na taj način omogućavamo da svi ti dužnosnici budu adekvatno valorizirani za ono što im predstoji, a to su velike reforme i u području mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a jasno i na području financiranja i ugovaranja programa Europske unije", naglasio je Mrsić.

Tako će šefovi koji su dosad imali plaću oko 13 tisuća kuna, odsad imati oko 16 tisuća kuna.

Vlada je donijela i Prijedlog uredbe o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja tražbinama s naslova poreznog duga u postupku predstečajne nagodbe. Ministar financija Slavko Linić iznio je rezultate predstečajne nagodbe do 1. siječnja ove godine. Rekao je da su podnesena 1.472 zahtjeva za nagodbom.

"Ono što je važno istaknuti, od tog broja skoro 200 zahtjeva je za velike tvrtke, s velikim iznosima i samo tih 200 zahtjeva, obuhvaća negdje oko 19 milijardi kuna obveza prema vjerovnicima i zaposleno je nešto više od 11.600 radnika", rekao je Linić te dodao da je obim posla ipak manji nego što su planirali budući da su očekivali 20 tisuća zahtjeva za predstečajnom nagodbom.

Rekao je i kako je razvidno da su vlasnici tvrtki selili imovinu, radnike, napustili posao i otvarali nove firme. "Bit će posla da sve to počistimo i pobrišemo", rekao je ministar financija naglasivši da se radi o ogromnom poslu kojim će očistiti sustav i zaštititi vjerovnike, a samim time i hrvatsku državu.

Uredbom se tako predlaže da o pravima poreznog tijela iz porezno dužničkog odnosa u skraćenom postupku predstečajne nagodbe kao i u postupku čija vrijednost predmeta ne prelazi ukupni iznos od 10 milijuna kuna odlučuje čelnik poreznog tijela na prijedlog Savjetodavnog vijeća. Iznad tog iznosa odlučivat će ministar također na čelu sa Savjetodavnim vijećem.

Vlada je danas osnovala i radne skupine u okviru sadašnje Koordinacije za gospodarstvo. Skupine su osnovane u tri područja - za javne investicije, fondove EU, poslovnu klimu i privatne investicije. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je da su upravo to strateški ciljevi ove države i podsjetio na pad investicija za trećinu u protekle četiri godine. "Ovo je način da niti jedan projekt ne ostane u ladicama državnih činovnika već da se javno predstavi", rekao je Grčić.

Linić: Zaduživat ćemo se u valuti, ali neće biti izdavanja obveznica

"Sigurno je da ćemo se zadužiti i u valuti jer naše obveze i jesu u valutama i da o tome i pregovaramo, ali neće biti izdavanja obveznica koje ćemo dati na međunarodno tržište, iz jednostavnog razloga što skidanje rejtinga znači da investitori traže obrazloženje i želimo da se ostvare neke investicije da bi investitorima mogli pojasniti što se to događa i da li zaista Vlada može imati povjerenje kod investitora", izjavio je ministar financija Slavko Linić uoči sjednice Vlade, upitan kako će se Vlada zaduživati.

"Direktni pregovori s bankama su nešto drugo, u odnosu na trgovanje naših obveznica, ugleda Vlade Republike Hrvatske kod investitora. Očito da, kada gledamo financijsko tržište, Vladi Republike Hrvatske je itekako stalo do ugleda kod tih investitora, da jednostavno shvate da se politika u Hrvatskoj vodi vrlo odgovorno, da situacija nije lagana, ali da se i štedi i zna upravljati s financijskim resursima", naglasio je Linić.