Foto: Freepik

POBJEDA Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima uglavnom je iznenadila i šokirala znanstvenike u Hrvatskoj i svijetu.

Mada je u svojoj kampanji o znanosti govorio malo, i to malo za mnoge je bilo previše. Naime, poznato je da je u brojnim svojim istupima negirao postojanje klimatskih promjena, te da je čak najavljivao povlačenje SAD-a iz međunarodnih klimatskih sporazuma. Također je rekao da je čuo užasne stvari o National Institutes of Health, a najavio je i smanjivanje sredstava za NASA-u. Stručnjaci smatraju da je za znanost opasna i njegova antiimigracijska politika jer može značajno otežati priljev mozgova, odnosno mladih talenata.

Na ove probleme u otvorenom pismu u rujnu upozorilo je 400-tinjak najuglednijih svjetskih znanstvenika, među kojima i Stephen Hawking.

"Trump će biti prvi antiznanstveni predsjednik u povijesti“, komentirao je za Nature danas Michael Lubell, direktor PR-a u American Physical Society u Washington DC-ju, pa dodao: "Posljedice će biti vrlo, vrlo teške."

Naši i strani znanstvenici za Index o pobjedi Trumpa

Pobjedu Trumpa za Index su komentirali i neki hrvatski i strani znanstvenici u domovini i u svijetu. Prenosimo vam neke od njih.

Filozofkinja Prof. Marie-Élise Zovko, rođena Amerikanka, od 1992. hrvatska državljanka, koja živi i radi u Hrvatskoj, ističe da je na dan izbora ponovno odnijela svoj glasački listić u američku ambasadu da ga pošalju diplomatskom poštom jer prvi u SAD-u nisu bili zaprimili do dan prije izbora. Studirala je u SAD-u i u Njemačkoj. Bila je stipendistica brojnih prestižnih zaklada i gostujuća istraživačica na Center for Hellenic Studies/Harvard University, Johns Hopkins University, te ovu godinu na Sveučilištu Cambridge.

„Kao filozofkinja i američka državljanka osjećam potrebu da promislim o uzrocima i značenju događaja kao što je ishod novih američkih izbora. Moramo se zapitati koji su čimbenici pridonijeli izboru Donalda Trumpa i što to znači za nas danas. Trump se mnogo puta pokazao kao nekvalificiran za obnašanje visokih političkih dužnosti. Nedostaje mu temeljnog znanja, on ignorira znanstvene dokaze, nema iskustva u vanjskoj politici i u obnašanju dužnosti u vlasti, nema nikakvog osjećaja za diplomaciju, pokazuje otvoreno nepoštovanje prema ljudskim pravima i vrijednostima utemeljenim ustavom SAD-a i u najboljem slučaju je poslovni mediokritet dvojbenog integriteta. Uza sve to, Trump sam sa sobom neprekidno upada u kontradikcije tako da se čini da nije sposoban logički ili konzistentno razmišljati o pitanjima od velikog značaja. Pokazao je da je rasist, čovjek pun predrasuda, šovinist, narcisoidan i siledžija. Čini mi se da je u svemu tome Trump svojim stavom i ponašanjem rezonirao s nižim instinktima mnogih glasača: u njihovim strahovima, u mržnji prema političkim i intelektualnim elitama, usađenim predrasudama o tome koga treba kriviti za probleme u svakodnevnom životu te u njihovim željama za moći nad drugima. Svaki sustav ima svoje slabosti; Trump nam je pokazao slabosti našega. No važno je ne izgubiti vjeru u demokratski proces, vladavinu zakona te u sustav provjera i ravnoteže koji su uspostavljeni kako bismo ih održavali. Iznad svega, unatoč tome što ne ovisi sve o nama, postoje kanali djelovanja, a mi ne smijemo zanemariti našu odgovornost da se aktivno angažiramo u građanskom životu, da nastavimo raditi za pravdu i istinu bez obzira na to koja je stranka ili individua trenutno na vlasti.“

Ivan Đikić, strukturalni biolog, član Europske akademije znanosti,direktor i profesor na njemačkom Goethe Institutu za biokemiju II, te direktor Buchmannova instituta za molekularne znanosti života.

„Donalda Trumpa vjerovatno najbolje opisuju njegove bezbrojne kontroverzne i bestijane izjave. Jedna od njih je 'I love the poorly educated' s kojom  sociolog i filozof Henry Giroux započinje svoju knjigu 'America in war with itself'. Trumpizam je najjasniji odraz novonastale političke dinamike usmjerene ka sve nasilnijim oblicima vlasti čija je pozadina u konačnici ekonomski interes malog postotka bogate elite bez obzirao na cijenu ili način postizanja cilja.

Na valu ksenofobije, rasizma, šovinizma i svih ostalih fobija, ali i razočaranja postojećom političkom elitom, Trump je nažalost uspio okupiti solidnu bazu glasača kojima je sada već  posve svejedno što i kako on govori sve dok podilazi njihovim niskim strastima s lažnim obećanjima o novoj boljoj čišćoj Americi.

Znanost nije na popisu njegovih prioriteta pa ne očekujem dobre dane za kolege u SAD-u.Što će biti s Donaldom Trumpom kao predsjednikom teško je reći. Izjava Winstona Churchila jako dobro opisuje sadašnju situaciju: „The Americans find a solution for everything, after they tried everything“. 

Boris Lenhard, molekularni biolog, redovni profesor na uglednom Imperial Collegeu u Londonu.

"Naravno da su svi zabrinuti ishodom izbora. Na žalost, Trump je toliko nepredvidljiv da možemo samo nagađati kakvog će utjecaja on kao predsjednik imati na znanost i na temelju čega će donositi odluke o pitanjima za koja odgovorni političari konzultiraju znanstveni konsenzus. Trump se u kampanji, a i prije, osvjedočio kao krajnje znanstveno nepismena osoba koja barem na riječima odbacuje znanstveni konsenzus oko globalnog zagrijavanja i cijepljenja, i očito oko sebe do sada nikada nije imao nikoga tko bi ga educirao ili barem uspio odvratiti od iznošenja takvih stavova. U svom demagoškom obećanju da će „ponovo učiniti Ameriku velikom“ pokazuje nerazumijevanje i prijezir prema jednom od glavnih razloga zbog kojih je Amerika postala velikom. Kako će to izgledati u praksi, nitko ne zna. Jedina nada je da će znanstvenu politiku prepustiti nekom kompetentnijem od sebe i da će ga slušati dovoljno da nebulozne ideje i neznanje ne počnu biti temeljem budućih odluka u znanstvenoj politici. U protivnom, šteta za američku i svjetsku znanost bit će golema - kvalitetni znanstvenici niti mogu niti žele raditi kvalitetnu znanost u takvim uvjetima."

Fizičar Ivica Puljak, tajnik stranke Pametno. Radio je u CERN-u na potrazi za Higgsovim bozonom. Trenutno predaje na FESB-u u Splitu te na École Polytechnique u Parizu.

"Pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima za mene predstavlja korak unazad u globalnim nastojanima da svijet postane mjesto suživota različitosti i da napredujemo prema globalnoj civilizaciji. Nimalo ne dijelim njegove poglede na odnose s drugim narodima, rasama, kulturama, pravima žena itd. S druge strane SAD su velika i stabilna zemlja i premda ove rezultate izbora ne gledam pozitivno, mislim da američka demokracija ima dovoljno instrumenata da se dosadašnja postignuća ne unazade značajno. Svijet će sada naći novu točku balansa u globalnim odnosima. Kao i kod Brexita, za ljude u Europi i Hrvatskoj ovo bi moglo biti još jedno otrežnjenje i poziv da demokraciju i svoj glas shvate ozbiljnije te da bolje razumiju koja je veza između glasovanja i njihove budućnosti.“

Fizičar Dejan Vinković, doktorirao je na Sveučilištu Kentucky i radio na Institutu za napredna istraživanja u Princetonu u SAD-u. Jedan od poslova kojim se trenutno bavi su, među ostalim i predikcije izbora u tvrtci Oraclum Intelligence Systems iz Cambridgea, UK, kojoj je suosnivač.

"Pobjedom Trumpa postalo je sasvim očito da društvene znanosti sada pred sobom imaju velik zadatak da, uz pomoć velike količine podataka koje su nam u današnje doba dostupne, naprave iskorak iz uhodanih metoda rada i stvore preduvjete za bolje razumijevanje društvenih procesa. A akademska zajednica mora shvatiti da je i ona percipirana kao dio tzv. establišmenta protiv kojeg se dižu narodne mase i s populističko-lijevog i populističko-desnog političkog spektra."

Molekularni Biolog Kristian Vlahoviček, profesor na PMF-u u Zagrebu. 10 godina proveo je u Međunarodnom centru za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Trstu.

"Iz onoga što je o znanosti govorio u svojoj kampanji može se zaključiti da nema puno pojma o toj temi. Njegova pobjeda je zabrinjavajuća za prirodne i biomedicinske znanosti."

Marija Brajdić Vuković, sociologinja znanosti i tehnologije na Hrvatskim studijima u Zagrebu.

"Radi se o čovjeku koji je u svojim govorima promicao rasnu i klasnu netrpeljivost, mizoginiju i mržnu prema manjinama, te osobi koja je u više navrata pokazala da je spremna u ignorirati zakone ili ih barem više ili manje vješto zaobilaziti. Sve su to karakteristike suprotne od onih kojim se moderne zapadne demokracije vole pohvaliti. Što će pobjeda takve osobe značiti za budućnost SAD-a, nije zahvalno prognozirati. Međutim, koliko su narativi političara važni najbolje pokazuje činjenica da je nakon Brexita rasna netrpeljivost izrazito porasla u Velikoj Britaniji, a primjerice aktivnost raznoraznih paravojnih formacija u SAD-u je izrazito porasla nakon što je Trump počeo izjavljivati da su izbori za Predsjednika SAD-a obična prevara. Hoće li Trump omekšati retoriku i postati nešto drugo od onoga što je u predizbornoj kampanji pokazivao, predstoji nam tek vidjeti."

Zdenko Šimić, donedavni profesor na FER-u, radi u Zajedničkom istraživačkom centru (JRC) Europske komisije u Nizozemskoj na pitanjima nuklearne sigurnosti. Boravio je pet godina u SAD-u i tri godine u Nizozemskoj.

"Rezultati izbora u SAD-u ne bude optimizam ali se nadam da su analitičari u krivu sa svojim predviđanjima. Izgleda da je u predizbornoj kampanji psihološka i socijalna dimenzija frustracije elitama dominirala u odnosu na jednostavnu logiku i činjenice. Ovo izgleda slično percepciji nuklearne sigurnosti: gdje ljudi iz nepovjerenja prema politici i stručnjacima ne vjeruju činjenicama što rezultira odabirom lošijih rješenja primjerice ugljena."

Igor Štagljar, molekularni biolog, profesor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku na Sveučilištu u Torontu u Kanadi.

„Sinoć sam se kasno vratio iz SAD-a i totalno sam bez teksta. Nakon jednog načitanog, pozitivnog predsjednika s integritetom, dolazi jedan vulgarni biznismen. Očigledno je da SAD treba što prije uvesti besplatno školovanje na svim razinama društva, kako se ovakvi tipovi kao Trump ne bi dogođali. Mislim da sada sigurno neće biti više sredstava za znanost nakon sto Trump preuzme predsjedničku fotelju. Već sam dobio 10-tak mailova od mojih kolega, američkih profesora koji kažu da bi se rado preselili u Kanadu. Pametnome dosta.“