Foto: Ilustracija

POČINJE mjesec borbe protiv ovisnosti, a u Hrvatskoj se imamo protiv čega boriti, ponajprije alkoholizma jer naime, pijemo više od Europljana.

"Mi smo jedno tri do četiri centimetra deblji u struku od Europljana, u prosjeku. I popijemo od pola litre do litre alkohola godišnje više od Europljana", kaže zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Gradonačelnik će stoga ponovno aktualizirati prijedlog zabrane ispijanja alkohola na javnim površinama. Najavljuje to pročelnik gradskog ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar.

"Odite u London, u Pariz pa ćete vidjeti da ljudi vani rade i piknike i jedu, ali nema alkoholnih pića, to je strogo zabranjeno. Policija na biciklima kontrolira provođenje zakona kojim se zabranjuje konzumiranje alkoholnih pića na javnim mjestima", ističe Šostar te opisuje kakva je slika u Zagrebu.

"Zagrebački parkovi vrve pijanim maloljetnicima"

"Danas vi prođite po bilo kojem parku u gradu Zagrebu navečer, pronaći ćete masu maloljetnika koji ispijaju alkoholna pića, a o punoljetnima neću niti govoriti", naglašava pročelnik Šostar. Zabrana alkohola ipak ne bi bila apsolutna, kaže Šostar.

 "Gradskom odlukom se iznimno može dozvoliti konzumiranje i alkoholnih pića u određenim situacijama, recimo ako je Bundek ili Rujan i ne znam kako se već tovu ti festovi. Ne treba apsolutno zabraniti", poručuje Šostar. O zabrani bi gradska skupština raspravljala na sjednici u prosincu. Šostar tvrdi da zabranu predlaže struka, a sve ne bi li se pomoglo mladima.

"Više od 50 posto mladih u drugim razredima srednjih škola je probalo bungee drinking, dakle, pijanje radi opijanja", naglašava Šostar.

"Zar se čovjek ne može zabaviti bez alkohola?"

"Mi imamo puno mladih pacijenata koji konzumiraju alkohol i ovaj fenomen prepijanja vikendima traje već duže. On je možda već sad postao manifestniji kada su se javili problemi i komplikacije tog oblika pijenja, ističe doktor Anto Orešković iz psihijatrijske bolnice u Jankomiru. Posljedice su sve veći broj ovisnika o alkoholu, a brojke koje iznosi su zastrašujuće.

"Okvirno, u Hrvatskoj je nekakvih 150 do 200 tisuća ljudi aktivno, a kada bi pogledali tu priču i malo šire, znači ne samo oni koji su verificirani, ja mislim da je to da nekakvih 600 do 700 tisuća ljudi sigurno ima problem s alkoholom", pojašnjava Orešković. Za mnoge je teško i zamisliti roštilj na Bundeku ili Jarunu bez gemišta. To je tradicija koja nas nažalost vodi u europski vrh alkoholizma.

"Zar se mora piti. Zar se ne može čovjek lijepo zabaviti bez alkohola. Počne piti najprije eksperimentalno, a onda nakon toga, u jednom momentu, alkohol postaje dominirajuće sredstvo za upražnjavanje svih napetosti, nezadovoljstva, trpnje ili sreće, kako god hoćete", zaključuje doktor Orešković.