Foto: Hina

VLADA je održala posljednju sjednicu Vlade prije godišnjih odmora. Na dnevnom redu, između ostalog, i plan provedbe specifičnih preporuka za države članice.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izvijestio je kako Vlada šalje odgovor na 8 preporuka Europske komisije u vidu akcijskog plana. U njega je, rekao je Grčić, ugrađeno sve ono što je istovremeno usklađeno s predstavnicima Europske komisije. Preporuke se odnose na područje javnih financija, mirovinskog i zdravstvenog sustava, tržište rada i zapošljavanje, socijalnu zaštitu, poslovno okruženje, gospodarstvo, pitanja nelikvidnosti te bankarski sektor. Definiran je i skup stručnih timova koji će pratitu provedbu svih mjera i o tome redovito izvještavati Vladu, odnosnu Europsku komisiju.

"Sve u cilju da se proces provedbi reformi u Hrvatskoj ubrza i da tu napravimo značajn pomak u odnosu na ono što smo napravili do sada."

U sklopu preporuka Vlada radi i rebalans koji će biti predstavljen u rujnu. Ministar financija Boris Lalovac već je ranije svojim kolegama u Vladi najavio da će unutar svojih resora morati dodatno stegnuti remen, a oni uglavnom poručuju da to i neće biti tako lako jer se već štedi na sve strane. Da prostora ima u Ministarstvu obrazovanja dao je naslutiti ministar Vedran Mornar. Iako kaže da će biti jako teško i da je sve što je trebalo rezati - odrezano, ističe:

"Nama sad predstoje vrlo nepopularne mjere, prijevoz učenika 300 milijuna kuna, 75 % je subvencija, možda ćemo tamo nešto moći uštediti. Mreža škola, oko 30 miljuna kuna uštede, ali to je sve kap u moru nažalost" kaže Mornar i dodaje da su to samo mogućnosti za uštedu jer drugdje načina ne vide. Kad je riječ o Ministarstvu uprave, Arsen Bauk.

"80 % razdjela Ministarstva uprave čine plaće, prema tome sve što se napravi za sve, a tiče se plaća vrijedit će i za ovo Ministarstvo, ostali iznosi su relativno mali i tu se nešto može pronaći, ali ne bi puno doprinijeli" rekao je Bauk.

Na minimalnim troškovima već je i Ministarstvo kulture pa ministrica Andrea Zlatar Violić kaže da u smislu rezanja prostor ne postoji budući da su sva sredstva dogovorena investicijskim programom.

"Ne postoji prostora, budući da su naša sredstva sva dogovorena i investicijski vezana programom. Jedino što je moguće ako neke investicije ne budu realizirane, a to ćemo znati u prvom mjesecu, da se njihova realizacija iz objektivnih razloga odgodi za 2015. To može biti riječ i maksimalno dva, tri milijuna kuna, ne više."

Bauk i Mornar o rezovima u svojim ministarstvima: Jako teško

Uoči početka sjednice Vlade, a uoči jesenskog rebalansa proračuna, ministri uprave i obrazovanja Arsen Bauk i Vedran Mornar osvrnuli su se na mogući prostor za nove rezove.

"80 % razdjela Ministarstva uprave čine plaće, prema tome sve što se napravi za sve, a tiče se plaća vrijedit će i za ovo Ministarstvo, ostali iznosi su relativno mali i tu se nešto može pronaći, ali ne bi puno doprinijeli" rekao je Bauk.

"Jako teško. Mi smo gledali proračun Ministarstva i manje više sve što se moglo rezati je odrezano. Nama sad predstoje vrlo nepopularne mjere, prijevoz učenika 300 milijuna kuna, 75 % je subvencija, možda ćemo tamo nešto moći uštediti. Mreža škola, oko 30 miljuna kuna uštede, ali to je sve kap u moru....(što to znači, da se neće više sufinancirati prijevoz) Nisam to rekao, to su samo mogućnosti za uštedu" kaže Mornar.

Vlada prihvatila izvješće o provedbi mjera obrane od poplava

Izgubljena dva ljudska života, šteta koja se mjeri u milijardama kuna, promijenjene sudbine mnogih obitelji, 'saldo' je katastrofalne poplave koja je u svibnju pogodila istok Slavonije, rekao je zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković na sjednici Vlade, koja je prihvatila izvješće o provedbi mjera obrane od poplava.

Asanacija poplavljenog terena je u tijeku, pa se ukupni troškovi poplave ne mogu preciznije procijeniti, napomenuo je Tonković.

U poplavi su stradale tri slavonske općine, šteta premašuje 1,2 milijarde kuna, stradalo je 19 javnih zgrada, štete na infrastrukuri su preko 220 milijuna kuna, evakuirano je oko devet tisuća osoba.

Uništeno je preko 8,5 tisuća hektara poljoprivrednih površina uz procijenjenu štetu od 55 milijuna kuna, zbrinuto je oko 11 tisuća uginulih životinja.

Zamjenik ministra hvali reakciju Vlade, sustava zaštite i spašavanja, mjesnog stanovništva, volontera i građana diljem Hrvatske.

Katastrofom je, kaže, upravljano po pravilima struke i uz određene reškoće, napravljeno je najviše što se moglo u datim okolnostima – nakon početnih žrtava, nije bilo dodatnih stradavanja, nije bilo zaraza, krađa, ugroženo stanovništvo je zbrinuto. Sustav zaštite i spašavanja ispunio je temeljne zadaće.

Vlada je prihvatila Izvješće o provedbi mjera obrane od poplava i asanacije terena te preporuke kojima bi se sustav obrane unaprijedio, kao i sustav zaštite i spašavanja u cijelosti.

Premijer Zoran Milanović kaže da sve to ne bi bilo potrebno da nije pokunuo novi nasip, a zašto je puknuo još nije poznato. Nema jasnog odgovora zašto se se to dogodilo, novi dio nasipa se raspao, ne znam hoćemo li na to ikada dobiti odgovor što se uopće dogodilo, rekao je premijer.

Ministri: Morat će se naći prostor za uštede

Ministri hrvatske Vlade danas su po izlasku sa sjednice, a neki i prije nje, u novinarske mikrofone uglavnom izjavljivali kako se o uštedama u najavljenom rebalansu proračuna još razgovara te da će prostor za uštede morati biti pronađen, premda je malen.

Prostora za uštede uvijek ima, kaže ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i podsjeća na ranije najave da neće biti linearnog smanjenja plaća.

Prema njegovim riječima, s obzirom na centralni obračun plaća i provedbu načela jednakih plaća za jednaki rad, postoji mogućnost da se vidi za koja radna mjesta su koje plaće i da se tu naprave određene korekcije.

Kaže i da uštede na plaćama nisu dovoljne te da postoje druge proračunske stavke gdje se može uštedjeti.

Ministar zdravlja Siniša Varga kaže kako je obavljen prvi krug razgovora s Ministarstvom financija o mogućim uštedema u zdravstvu te je utvrđeno da su te uštede već postignute u rebalansu u veljači i da u rebalansu koji slijedi ne očekuje daljnje uštede.

Najavljuje provedbu masterplana zdravstva odnosno njegov izlazak iz riznice što bi do 2016. trebalo dati rezultate.

Odgovarajući na pitanje novinara mogu li liječnici očekivati pad primanja s obzirom na najavu ministra financija Borisa Lalovca da će revidirati primanja u javnom sektoru veća od deset tisuća kuna, podsjetio je kako je Lalovac rekao da se to ne odnosi na liječnike.

Ministar turizma Darko Lorencin kaže kako još nije održao sastanak s Lalovcem. Na pitanje je li se moglo uštedjeti na troškovima sustava turističkih zajednica, odgovorio je da se uredi HTZ-a financiraju iz boravišne pristojbe koja nije proračunski prihod.

Bude li rebalansa proračuna, svi ćemo se morati kretati u određenim parametrima - cijelo društvo pa tako i državna uprava, kaže ministar pravosuđa Orsat Miljenić. "Vidjet ćemo što i koliko možemo i to ne samo pravosuđe nego svi zajedno, jer ako nemate, morate negdje uštedjeti", kaže Miljenić.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar tvrdi da je u njegovu resoru jako teško naći prostor za uštede. "Manje-više, sve što se moglo rezati već je odrezano, a nama sad predstoje vjerojatno vrlo nepopulrane mjere", rekao je Mornar, spominjući kao jednu od mogućnosti uštede na subvencijama za prijevoz učenika. "Prijevoz učenika je 300 milijuna kuna i 75 posto se subvencionira, možda ćemo tamo moći uštedjeti, mreža škola 30-ak milijuna kuna, no nažalost sve je to kap u moru“, izjavio je Mornar. Pojasnio je da ne kaže da će se te stavke rezati, nego tu vidi mogućnosti za uštede, dok ih nigdje drugdje ne vidi.

Osamdeset posto rashoda Ministarstva uprave čine plaće pa prema tome, kako svima, tako i nama, kaže ministar uprave Arsen Bauk. Pojašnjava da će sve što se učini u drugim ministarstvima, a tiče se plaća, vrijediti i za Ministarstvo uprave.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić istaknula je, pak, da ne postoji prostora za rezanje u proračunu ministarstva, budući da su sva dogovorena sredstva investicijski vezana programom.

"Jedino je moguće da neke investicije ne budu realizirane, a to ćemo znati u prvom mjesecu pa da se njihova realizacija zbog objektivnih razloga odgodi za 2015. No, tu može biti riječi o maksimalno dva-tri milijuna kuna", odgovorila je Zlatar Violić na upit novinara.

Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš također napominje da je proračun njezina ministarstva već dosta rezan.

"Već zadnji put bili smo dosta restriktivni i rezali smo. Rebalans proračuna treba i zbog nekih drugih stvari. Trebamo sjesti i vidjeti", izjavila je ministrica Mrak-Taritaš.