SVEUČILIŠTE u Zagrebu prijavilo je 19 projekata za TEMPUS program (Program Europske komisije za razvoj visokog obrazovanja sa sjedištem u Bruxellesu), odlučeno je na izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta, a o tome je na današnjoj konferenciji novinare izvijestila rektorica Helena Jasna Mencer.

Iz skupine upravljanja Sveučilištem za TEMPUS su prijavljena dva projekta - financijski management te razvoj ureda za međunarodnu suradnju i Bolonjski proces (bavi se harmonizacijom europskog obrazovanja).

Jedan prijavljeni projekt je iz grupe jačanja institucija koje podupiru razvoj visokoškolskog obrazovanja, a ostalih 16 su iz grupe razvoja nastavnog programa na Sveučilištu, izjavila je voditeljica ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta Ana Ružička. Dodala je da je od 19 prijavljenih projekata, Sveučilište u Zagrebu koordinator njih 11.

Za sada se još ne zna koliko novca bi se moglo dobiti za projekte Sveučilišta, ali se zna da je riječ o čak do tri puta više novca nego što je Sveučilište dobilo lani, kada je za desetak prihvaćenih projekata TEMPUS-a Europska komisije dodijelila tri milijuna eura.

Senat Sveučilišta na izvanrednoj je sjednici, održanoj 12. prosinca, prihvatio i prijedlog da se potpišu sporazumi o bilateralnoj suradnji s četiri sveučilišta - Peč, Bratislava, Innsbruck i Ljubljana.

S najvećim, Sveučilištem u Grazu, sporazum je već potpisan i Senat je na sjednici dogovorio plan suradnje s tim sveučilištem za iduće razdoblje, rekla je Ružička.

Na izvanrednoj sjednici Senata donesena je i odluka o osnivanju Odbora za obilježavanje 100. obljetnice športa na Sveučilištu, a koju će Sveučilište u suradnji s HAŠK Mladost (Hrvatski akademski športski klub) obilježavati iduće godine.

Na Sveučlištu je 17. prosinca održana i sjednica Rektorskog zbora, kojoj su nazočni bili svi rektori veleučilišta i ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego.

Na toj se sjednici povela rasprava s ministrom Flegom o prijedlogu zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Budući da je bilo dosta verzija tog prijedloga zakona, svi su se rektori složili da bi već bilo vrijeme da se dođe do konačne verzije njegova prijedloga, spremnog za Vladu.

Da bi se što prije dovršio taj zakon, ministar Flego osnovao je radnu grupu, u kojoj su prorektor Sveučilišta u Rijeci - Pero Lučin, profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivo Josipović i prorektor za znanost i razvoj zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš. Oni su se obvezali da će odmah poslije Nove godine revidirati sadašanji tekst prijedloga zakona, pa bi on već u siječnju mogao biti spreman za Vladu.

Na sjednici je također usuglašeno da se ubuduće komunikacija Sveučilišta i Ministarstva znanosti ostvaruje direktno, da Ministarstvo kontaktira sa Sveučilištem, a Sveučilište s fakultetima. Dosad je Ministarstvo komuniciralo s fakultetima. Tom odlukom Ministarstvo prepoznaje Sveučilište kao cjelinu, rečeno je novinarima.

Na redovitoj sjednici Senata, 17. prosinca, dominirale su dvije teme - osnutak Biomedicinskog središta Sveučilišta u Zagrebu na Šalati te izvješće Ivane Burđelez, ravnateljice Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta (MSHS), o organiziranju postiplomskih studija u Dubrovniku u suradnji sa zagrebačkim Sveučilištem i inozemstvom te o obnovi ratom stradalog objekta, za koji bi se podigao zajam od pet milijuna kuna.

Donesena je i odluka o pokretanju postdiplomskih studija biologije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF-u) te genetike i oplemenjivanja bilja na zagrebačkom Agronomskom fakultetu.