Foto: FAH, Shutterstock

"NA SKRIVENIM računima u inozemstvu pohranjene su milijarde kuna", kazao je ministar financija Boris Lalovac na konferenciji u Sarajevu, javlja HRT. Ministar financija dodaje kako će svi hrvatski državljani koji su novac pohranili u inozemstvu morati dokazati porijeklo tog novca. Tvrdi da su istražne mjere već pokrenute.

"Na primjer imamo umirovljenike koji su u Hrvatskoj prijavili vrlo male prihode, ali imaju vrlo visoku štednju u inozemstvu", rekao je Lalovac.

Lalovac je na konferenciji naglasio i da je Ministarstvo financija uspostavilo poseban ured za suzbijanje velikih poreznih prevara. Upravo je taj ured, koji surađuje s DORH-om, nedavno dobio podatke o štednji državljana RH u inozemstvu.

Zanimljivo je, kaže Lalovac, da među milijunašima koji čuvaju novac na inozemnim računima ima i umirovljenika s vrlo malim prihodima, kao i osoba koji su prošlih godina jedva prijavili ikakav prihod. Sve te osobe morat će, rekao je Lalovac, dokazati je li novac pohranjen na računima doista njihov ili ga "čuvaju" za neke druge osobe koje žele prikriti svoje bogatstvo.

Lalovac također dodaje kako su mjere poput fiskalizacije uklonile brojne zakonske rupe koje su stvarale prostor za neplaćanje poreza. Porezni prihodi nakon fiskalizacije su, prema Lalovcu, porasli za čak 50 posto.

Zagrepčanin ima na računu 92 milijuna eura

Najveći pojedinačni iznos koji se nalazi na računu nekog hrvatskog građanina je čak 92 milijuna eura, otkriva RTL Direkt. Riječ je o računu otvorenom u jednoj banci u susjednoj Italiji, na koji dosad nikakav porez nikome nije plaćen jer je štediša hrvatski rezident, a Hrvatska porez na kamatu niti je imala niti je za njegov račun znala. Dakle, prema podacima iz same banke, za glavnicu na tom hrvatskom računu lani je isplaćena kamata od čak 14 milijuna kuna.

Pa kad je tolika kamata kolika je onda glavnica?

U suradnji s hrvatskim financijskim stručnjacima RTL je uzeo procjenu da je prosječna kamata na štednju ovih godina oko 2 posto pa ispada da je iznos glavnice na tom jednom računu najmanje 700 milijuna kuna ili 92 milijuna eura.

RTL Direkt doznaje i da dotični štediša koji ima prebivalište prijavljeno u Hrvatskoj, u Poreznoj upravi ima prijavljena mjesečna primanja od tek nekoliko tisuća kuna i stan u Zagrebu od 56 četvornih metara.

Zvizdić: Moramo objaviti rat sivoj ekonomiji ili ćemo biti još ovisniji o kreditima

Na konferenciji u Sarajevu zaključeno je da je borba protiv sive ekonomije od iznimnog značenja za sve zemlje regije. Eliminiranjem sive ekonomije drastično se poboljšava naplata poreza, ali se i stvaraju bolji uvjeti za dolazak stranih investitora, složili su se sudionici konferencije posvećene problemu sive ekonomije.

Denis Zvizdić, predsjedatelj Vijeća ministara BiH, rekao je da se područje sive ekonomije odnosi na gotovo trećinu ukupnih gospodarskih aktivnosti. To je, kaže Zvizdić, prosjek za gotovo sve zemlje regije.

"To naše ekonomije čini ranjivima, a naše proračune nestabilnima. Moramo taj problem riješiti kao preduvjet smanjenja ovisnosti o kreditnom financiranju. Moramo objaviti rat sivoj ekonomiji jer svaka ilegalno uvezena čokolada, duhan ili gorivo smanjuju sredstva za mirovine, plaće, puteve, škole... Ili ćemo naći način da to suzbijemo ili ćemo biti još ovisniji o kreditima", rekao je Zvizdić.