Zakon o nasljeđivanju mijenjat će se prije primjene
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ZAKON o nasljeđivanju koji ovoga tjedna stupa na snagu, a trebao bi se početi primjenjivati za šest mjeseci, mogao bi prije primjene biti izmijenjen zbog jedne odredbe uvrštene na temelju zastupničkog amandmana.
Pravni stručnjaci bliski Ministarstvu pravosuđa, koji su željeli ostati neimenovani, tvrde da će ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović tražiti izmjenu odredbe po kojoj predsjednici sudova određuju koje će ostavinske predmete prepustiti javnim bilježnicima. Prihvaćanjem tog zastupničkog amandmana dovedeno je u pitanje rasterećenje sudova, što je bio jedan od ciljeva prebacivanja ostavinskih predmeta sa sudova na javne bilježnike, tvrde stručnjaci.
U Hrvatskoj javnobilježničkoj komori tvrde da je sporna odredba, unesena u Zakon o nasljeđivanju na temelju amandmana zastupnika Mladena Godeka, suprotna izričitoj odredbi istog zakona po kojoj je sud dužan javnom bilježniku povjeriti vođenje ostavinskog postupka i dostaviti mu smrtovnicu.
Komora je, stoga, Vladi i nadležnom saborskom Odboru za zakonodavstvo poslala molbu za tumačenje kontradiktornih odredbi Zakona o nasljeđivanju.
Spornom odredbom po kojoj predsjednik suda, ovisno o broju sudaca ili zaostalih predmeta, može po vlastitoj ocjeni sve ili određeni broj ostavinskih predmet povjeriti na rad javnim bilježnicima "relativizira" se odredbu po kojoj je predsjednik suda dužan dostaviti bilježnicima sve ostavinske predmete, stoji u molbi Komore.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
O odgovoru na to pitanje ovise aktivnosti Komore i javnih bilježnika u priprema za početak primjene Zakona. Za nove poslove bilježnici, naime, moraju opremiti urede i zaposliti više ljudi.
U Komori smatraju da javni bilježnici u stvarnosti neće preuzeti rješavanje ostavinskih predmeta ako predsjednici sudova budu odlučivali o tome, osobito u manjim sredinama gdje sudovi nisu pretrpani poslom i nemaju zastara.
Umjesto rasterećenja sudova i veće učinkovitosti u rješavanju ostavinskih predmeta pojačat će se pravni nered, a građani, zbog kojih se reforma provodi, teško će se snalaziti u "šarenilu" odlučivanja predsjednika sudova o prebacivanju ostavinskih spisa u javno bilježničke urede, kažu u Komori.
Ne bude li skorog odgovora na molbu javnih bilježnika ministrica pravosuđa će predložiti izmjenu Zakona o nasljeđivanju kojemu, tvrde pravni stručnjaci, izmjena zbog Godekova amandmana nije jedino slabo mjesto.
Zakon je donesen 11. ožujka ove godine, nakon dugotrajne pripreme i tri saborska čitanja.
Pravni stručnjaci bliski Ministarstvu pravosuđa, koji su željeli ostati neimenovani, tvrde da će ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović tražiti izmjenu odredbe po kojoj predsjednici sudova određuju koje će ostavinske predmete prepustiti javnim bilježnicima. Prihvaćanjem tog zastupničkog amandmana dovedeno je u pitanje rasterećenje sudova, što je bio jedan od ciljeva prebacivanja ostavinskih predmeta sa sudova na javne bilježnike, tvrde stručnjaci.
U Hrvatskoj javnobilježničkoj komori tvrde da je sporna odredba, unesena u Zakon o nasljeđivanju na temelju amandmana zastupnika Mladena Godeka, suprotna izričitoj odredbi istog zakona po kojoj je sud dužan javnom bilježniku povjeriti vođenje ostavinskog postupka i dostaviti mu smrtovnicu.
Komora je, stoga, Vladi i nadležnom saborskom Odboru za zakonodavstvo poslala molbu za tumačenje kontradiktornih odredbi Zakona o nasljeđivanju.
Spornom odredbom po kojoj predsjednik suda, ovisno o broju sudaca ili zaostalih predmeta, može po vlastitoj ocjeni sve ili određeni broj ostavinskih predmet povjeriti na rad javnim bilježnicima "relativizira" se odredbu po kojoj je predsjednik suda dužan dostaviti bilježnicima sve ostavinske predmete, stoji u molbi Komore.
U Komori smatraju da javni bilježnici u stvarnosti neće preuzeti rješavanje ostavinskih predmeta ako predsjednici sudova budu odlučivali o tome, osobito u manjim sredinama gdje sudovi nisu pretrpani poslom i nemaju zastara.
Umjesto rasterećenja sudova i veće učinkovitosti u rješavanju ostavinskih predmeta pojačat će se pravni nered, a građani, zbog kojih se reforma provodi, teško će se snalaziti u "šarenilu" odlučivanja predsjednika sudova o prebacivanju ostavinskih spisa u javno bilježničke urede, kažu u Komori.
Ne bude li skorog odgovora na molbu javnih bilježnika ministrica pravosuđa će predložiti izmjenu Zakona o nasljeđivanju kojemu, tvrde pravni stručnjaci, izmjena zbog Godekova amandmana nije jedino slabo mjesto.
Zakon je donesen 11. ožujka ove godine, nakon dugotrajne pripreme i tri saborska čitanja.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati