U crkvi franjevačkog samostana u Zaostrogu, na Makarskom primorju, danas je svečanom misom i prigodnim programom obilježena 300. obljetnica rođenja i krštenja fra Andrije Kačića Miošića, koji se rodio u Bristu pokraj Makarske. L

Euharistiju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, uz šibenskog i dubrovačkog biskupa Antu Ivasa i Želimira Puljića te članove franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Slavlje je počelo budnicom narodne glazbe i procesijom Obalom hrvatskih domoljuba i Ulicom fra Andrije Kačića Miošića.

Obljetnica se obilježava pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, a na njoj su bili nazočni izaslanik predsjednika Sabora Vladimira Šeksa - potpredsjednik Luka Bebić, splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja te gradonačelnici i načelnici gradova i općina s Makarskog primorja.

Splitsko-makarski nadbiskup istaknuo je u propovijedi važnost fra Andrijina djela, koji je ostavio baštinu - četiri knjige, od kojih su tri na hrvatskome jeziku.

"Fra Andrija je nakon školovanja u rodnome kraju - da bi postigao nešto više - morao otići u Budim, jer smo uvijek bili u nekim asocijacijama, ali je nakon prve knjige na latinskom odlučio reći 'dosta je, imamo mi svoj jezik, svoju kulturu'", rekao je nadbiskup.

"'Korabljica pisma svetoga' djelo je koje govori o važnosti, bogatstvu i velikom dostojanstvu hrvatskog jezika, u kojemu fra Andrija puku poručuje da ne prihvaća naziv 'sciavi' koji su nam nametnuli da bismo se osjećali manje vrijednima, sužnjima, nego reci da si Dalmatin, Hrvat, Bošnjak, Slavinac", istaknuo je msgr. Barišić. U drugome djelu, nastavio je, "Razgovoru ugodnom naroda slovinskog" fra Andrija je zapisivao sve što čovjek govori, što je satkao u svojoj mudrosti, obradio i ponovno darovao svojemu narodu. "To je bila i čitanka i početnica koja je odgajala i promicala vrednote obitelji, ljubavi, poštenja, junaštva, nacionalnu svijest. 'Razgovor' je u narodu postao najčitanijim djelom nakon Biblije, svojevrsna pučka Biblija", rekao je nadbiskup.

"Zato Bogu hvala za ovog čovjeka koji nam je sačuvao svijest, jezik, dostojanstvo, što nas je očuvalo kroz tolika stoljeća i opasnosti. Njegovo djelo nosilo nas je i kroz Domovinski rat u obrani od agresije onoga što je fra Andrija, kao i mnogi kroz stoljeća, sanjao, slobodne, demokratske hrvatske države. I danas bi fra Andrija pjevao, pisao, možda i filmove snimao, o onim brojnim likovima hrabrih ljudi, junaka, velikana koji izložiše svoj život za Domovinu", rekao je nadbiskup. "Pjevao bi i o onima koji su završili u zatvoru, sigurno ne bi veličao zlodjela, ali ne bi dopustio ni da se oblati narod kao agresor, da se izjednače žrtve i napadači. Bogatstvo naroda ne mjeri se u zlatu, nego u memoriji i svijesti. Zato ne smijemo dopustiti da nam se to uništava, kako nije dopuštao ni fra Andrija Kačić Miošić", istaknuo je u propovijedi splitsko-makarski nadbiskup.

Provincijal franjevačke provincije fra Željko Tolić istaknuo je ulogu fra Andrije u vjerskom i kulturnom životu Makarskog primorja, gdje je ugledao svijet, primio prva znanja i dočekao kraj života godine 1670. kao gvardijan zaostroškog samostana, u čijoj je crkvi i pokopan. Bio je uzorni redovnik i svećenik, vrsni propovjednik, gvardijan, crkveni graditelj, sveučilišni profesor filozofije i teologije, pjesnik i prozaik koji je stvarao hrvatski jezični standard štokavskom ikavicom i pripremao hrvatski narodni preporod, rekao je provincijal.

Izaslaniku predsjednika Sabora Luki Bebiću te nadbiskupu Barišiću i biskupima Ivasu i Puljiću predao je u znak zahvalnosti medaljone s likom fra Andrije Kačića Miošića.

Svečanu euharistiju uveličao je Zbor bogoslova iz Splita, koji je izveo pjesmu "Starcu Milovanu", uglazbljeni recital nastalo prije 115 godina u povodu otkrivanja spomenika fra Andriji u Makarskoj.

Svečanost je nastavljena prigodnim folklornim programom KUD-a "Metković" i pučkih pjevačkih skupina Donje Neretve te pohodom Bristu - fra Andrijinu rodnome mjestu i njegovoj nedavno obnovljenoj kući.

(Hina) xdstr yso