Foto: 123rf

ČELNICI sedam afričkih i europskih zemalja sastaju se u Parizu na mini-summitu o migracijskoj krizi, kako bi uskladili stavove o toj temi koja je često izvor napetosti.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je svoje kolege iz Čada i Nigera Idrissa Debyja Itna i Mahamadoua Issoufoua kao i šefa libijske vlade nacionalnog jedinstva Fayeza al-Sarraja, čije su zemlje u središtu tranzita migranata iz Afrike i Bliskog istoka prema europskim obalama.

Europu će predstavljati njemačka kancelarka Angela Merkel, šefovi talijanske i španjolske vlade Paolo Gentiloni i Mariano Rajoy, kao i šefica europske diplomacije Federica Mogherini.

Tim se susretom želi "potvrditi podrška Europe Čadu, Nigeru i Libiji zbog kontrole i upravljanja migracijskim priljevom", po uredu francuskog predsjednika.

Europljani su pokrenuli unazad nekoliko godina programe pomoći u afričkim zemljama i zaključili ponekad kontroverzne sporazume poput onog s Turskom kako bi prekinuli puteve ilegalne imigracije. Godine 2015. na summitu o migraciji u La Valetti, EU je na stol već stavio 1,8 milijardi eura.

Afrika traži više

Afrikanci zahtijevaju više podrške i hvale se rezultatima, poput Nigera koji procjenjuje da je smanjio migracijski priljev za 80 posto u Agadezu, stjecištu trgovine ljudima.

No, stvaraju se i drugi migracijski putevi, posebice od strane Maroka i Španjolske, te se humanitarna tragedija nastavlja s migrantima, prepuštenima ekstremnom nasilju krijumčara, koji i dalje smrtno stradavaju na moru (14.000 poginulih na Sredozemlju od 2014.).

"Borba protiv ilegalne imigracije vodi se na dva čvorišta, razvoju i sigurnosti. Summit u Parizu bit će prilika da se napravi procjena i dobije podrška", kaže se iz okoline nigerskog predsjednika Issoufoua.

"Žuri nam se vidjeti konkretne akcije kako bi kandidati za imigraciju imali alternative i prestali sanjati o Europi", dodaje taj izvor.

Europska pomoć

EU je uplatio u srpnju pomoć od 10 milijuna eura Nigeru za borbu protiv ilegalne imigracije, prvu isplatu u okviru programa o kojem je odlučeno 2016.

Do mini-summita dolazi nakon nizanja europskih inicijativa tijekom ljeta.

S francuske strane, Emmanuel Macron je u srpnju najavio osnivanje "hotspotova" - centara za upisivanje migranata - u Libiji.

Iako se Francuska ubrzo povukla iz sigurnosnih razloga, izaslanstvo Francuskog ureda za zaštitu izbjeglica i apatrida poslano je u Čad i Niger početkom kolovoza kako bi razmotrilo mogućnost mehanizma što ne nailazi na oduševljenje dotičnih zemalja.

"To nije novo, centri za tranzit već postoje i radimo s Visokim povjerenstvom za izbjeglice i Međunarodnom organizacijom za migracije", naglasio je nigerski izvor.

Zabrinute udruge

Udruge gledaju zabrinuto na te projekte: "pomiče se europsku granicu u sve daljim zemljama", tvrdi Eva Ottavy iz francuske nevladine organizacije Cimade za koju se "pod izlikom spašavanja života, blokira pristup teritoriju".

Italija, na prvoj liniji migracijske krize (više od 600.000 migranata iz pravca Libije na njezinim obalama od 2014.), pooštrila je ton, namećući način ponašanja nevladinim organizacijama ili prijeteći blokadom ulaska u svoje luke stranim brodovima s migrantima spašenima na moru.

Pad broja imigranata u Italiji

U kolovozu je zabilježen značajan pad broja izbjeglica koji prelaze Mediteran. Od početka srpnja do 25. kolovoza samo je 2.932 migranata stiglo u Italiju. Za usporedbu u istom razdoblju prošle godine stiglo je 21.294 izbjeglica, prema podacima talijanskog ministarstva vanjskih poslova objavljenima u ponedjeljak.

Stručnjaci vjeruju da je razlog naglog pada broja nova naoružana skupina u Libiji koja onemogućava krijumčare ljudi u odlasku iz Libije.  

Rim se susreće s predstavnicima s juga Libije radi osmišljavanja alternativnih razvojnih projekata krijumčarenju migranata koje, prema procjeni International Crisis Group, donosi između jedne i 1,5 milijarde eura godišnje Libiji.

Libijski čelnik Fayez-al Sarraj koji kontrolira samo mali dio teritorija zahvaćena kaosom, trebao bi sa svoje strane tražiti od europskih zemalja da izvrše pritisak oko ukidanja embarga na oružje UN-a iz 2011, kako bi opremio svoju obalnu stražu i graničare.