Ilustracija: Index

PREMA posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, krajem studenog prošle godine dug opće države dosegnuo je 262,4 milijarde kuna ili 80% procijenjenog BDP-a za 2014. godinu što je za 895 milijuna kuna (0,3%) više u odnosu na prethodni mjesec.

Na godišnjoj razini javni dug je zabilježio značajan porast od 16 milijardi kuna (6,5%), dok je u odnosu na kraj 2013. godine veći za 11,8 milijardi kuna (4,7%), navodi se u analizi RBA.
Preko 160,6 milijardi kuna od ukupnog duga (61,2%) odnosi se na unutarnji javni dug dok se ostatak od 101,7 mlrd (38,8%) odnosi na dug prema inozemnim vjerovnicima.

Obzirom da je najveći dio državnog duga denominiran pretežito u eurima, rast tečaja EUR/HRK za +0,6% godišnje utjecao je na relativno viši iznos duga iskazanog u domaćoj valuti.

Promatrano po instrumentima zaduživanja, krajem studenog prošle godine gotovo 142 milijardi kuna (54,1% ukupnog javnog duga) odnosi se na dugoročno zaduživanje kroz dužničke vrijednosnice dok se 95,4 mlrd kuna (36,4%) odnosi na obveze države po kreditima. Ostatak od 25,2 mlrd kuna (9,6%) odnosi se na obveze po izdanim kratkoročnim vrijednosnicama.

Zaduživanje zbog minusa u proračunu

Prema klasifikacijskim razinama državne vlasti, iskazani porast javnog duga na mjesečnoj i godišnjoj razini najvećim dijelom dolazi od zaduženja na razini središnje države čiji dug čini 98% ukupnog javnog duga (u čiji obuhvat ulaze HAC i ACRZ) te je izravna posljedica kumuliranih proračunskih deficita.

Zbog potrebe financiranja istih, dug središnje države krajem promatranog mjeseca dosegnuo je 257,2 mlrd kuna što je 908 mil kuna više u odnosu na listopad (+0,4%). Na godišnjoj razini dug središnje države je povećan za gotovo 16 milijardi kuna (+6,6%) dok je u usporedbi s krajem 2013. godine viši za gotovo 12 milijrdi kuna (+4,9%).

Premda je na mjesečnoj razini ostvario blagi pad od 13,4 milijuna kuna (-0,3%) dug lokalne države krajem studenog iznosio je 5,146 milijardi kuna što je za 74 milijuna kuna više (1,5%) u odnosu na isti mjesec 2013. godine. Udio duga lokalne države u ukupnom javnom dugu krajem studenog iznosio je 2%.

"Obzirom na posljednje izvješće Europske komisije koje se odnosi na problematiku makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj, očigledno je da se visina i dinamika porasta javnog duga svrstava u prvorazredni makroekonomski problem. Održivost javnog duga u narednom razdoblju ovisit će prvenstveno o jačoj fiskalnoj konsolidaciji te očekivanom gospodarskom oporavku", zaključuju analitičari RBA.