Foto: FSB; Na slici: dr.sc. Ankica Kovač na otvorenju punionice za električna vozila

PROŠLOG je tjedna na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu otvorena punionica za električna vozila.

Doc.dr.sc. Ankica Kovač sa Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju FSB-a, vodila je ovaj projekt, a u razgovoru za Index otkriva kakva je budućnost vozila s alternativnim pogonima.

Kako je došlo do ideje za realizaciju ovog projekta i tko je sve bio uključen?

S obzirom na to da se mi na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) bavimo novim i čistim tehnologijama, a koje uključuju korištenje obnovljivih izvora energije i primjenu alternativnih goriva, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju (kojemu pripadam i ja), Zavod za vozila i transportna sredstva i Zavod za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava zajednički su došli na ideju instalacije punionica za električna vozila. Kako je upravo čistiji transport područje i od moga interesa (bavim se novim tehnologijama u energetici, posebno vodikom kao alternativnim gorivom, a razvila sam i prototip prvog hrvatskog bicikla na vodik), zaključili smo da bi najbolje bilo da taj projekt vodim i realiziram upravo ja. I tako je krenulo: pronašla sam poziv na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 40 % sufinanciranja projekata za instalaciju punionica, prema natječajnoj dokumentaciji raspisala projekt, prema ponudama procijenila troškove i poslala prijavu. Projekt je podržala Uprava FSB-a, a nositelj projekta je Centar za transfer tehnologije (Ctt) FSB-a. Nakon što je projekt evaluiran i pozitivno ocijenjen, krenulo se u njegovu provedbu. 

PUNIONICU ISPORUČIO HRVATSKI PROIZVOĐAČ

Kakve su karakteristike punionice?

U okviru ovog projekta instalirane su dvije punionice uz parkirališna mjesta FSB-a, i to jedna uz sjevernu zgradu, a jedna između južne i istočne zgrade te smo tako postali prvi e-fakultet, na što sam izrazito ponosna. Prema javnom pozivu upućenom dobavljačima, odabran je Ducati komponenti d.o.o. iz Ludbrega koji je poslao ponudu koja je udovoljavala svim našim zahtjevima, a ujedno je bila i najpovoljnija.

Tu je važno naglasiti da je jedan od razloga najpovoljnije ponude i taj što je Ducati komponenti d.o.o. hrvatski proizvođač ovih komponenti i kao takav daje potporu hrvatskim znanstvenim institucijama, tako da smo s te strane imali i sreće. Vezano na osnovne tehničke značajke punionice, radi se o dvije samostojeće AC punionice električnih vozila s po dva priključka od 22 kW na svakoj za punjenje dva vozila istovremeno, zatim su tu utičnice Menekes sa zaštitnom i kontrolnom funkcijom te ugrađena oprema za komunikaciju s vozilom. Za prijavu na punionicu i početak punjenja vozila koristi se RFID kartica prislanjanjem na korisničko sučelje na kojemu se očitava raspoloživost desne, odnosno lijeve strane priključka punionice. Nakon završenog punjenja, prislanjanjem iste RFID kartice s kojom smo se prijavili, odjavljujemo se s punionice. Dakle, izrazito user friendly. 

Prema Vašoj procjeni, koliko vremena će biti potrebno da električni pogon zamijeni benzinske i dizelske motore?

Prema mojim saznanjima, ta zamjena je diljem svijeta već polagano i započela. Upravo prije koji dan je objavljeno da je vrijednost Tesla Inc. postala veća od vrijednosti General Motorsa. To je jaki pokazatelj svijetle budućnosti električnih automobila. U nekim zemljama radi se o zamjetnom povećanju broja električnih vozila na cestama, a u nekim zemljama rade se prvi koraci prema ozbiljnijem prijelazu na čistiji transport uvođenjem direktiva u tom smjeru. Uzmimo samo za primjer Norvešku: tamo je trenutno više od sto tisuća električnih vozila na broj populacije nešto više od 5 milijuna, a 2016. godine gotovo 40 % novih registriranih putničkih vozila bila su upravo električna vozila. Njihova ideja je da do 2025. godine sva današnja vozila na fosilna goriva zamijene električnim vozilima, bilo na baterije bilo na vodikove gorivne članke. Dakle, prema mojoj procjeni vrlo uskoro će se dogoditi zapravo domino efekt prijelaza na električna vozila. I Republika Hrvatska se pomalo već okreće zelenim tehnologijama i mislim da je interes hrvatskog gospodarstva za tim tehnologijama velik, ali klimu za razvoj i primjenu stvara državna vlast kroz razvojnu, zakonodavnu i poreznu politiku. Uzmemo li u obzir i milijunske brojke motoriziranih, pretežno europskih turista, koji će kod nas dolaziti sve više koristeći električna vozila, potpuno je jasno da treba ubrzati postavljanje punionica za električna vozila. To će onda doprinijeti i povećanju broja domaćih električnih automobila. Sadašnja brojka od preko 130 punionica i preko 750 električnih automobila svakako nije zanemariva, ali treba ubrzano raditi da se te brojke povećaju. Tehnologija se u razvijenom svijetu razvija eksponencijalno i ona je u političkom fokusu jer je uvjet opstanka i zadržavanja postojećih globalnih pozicija gospodarstva (ekonomije) jedne države. Dakle, Republika Hrvatska bi trebala pratiti svjetske trendove u ovom području i biti spremna na to. 

NAKON 2025. DRASTIČAN PAD BROJA VOZILA NA KLASIČNA GORIVA

Procjena automobilskih kompanija je da sada treba ići i s električnim vozilima na baterije i električnim vozilima na vodik. Male kompanije kao što je Tesla Motors razvijaju samo električna vozila na baterije, a velike kao Toyota, Honda i druge razvijaju električna vozila i na baterije i na vodikove gorivne članke. Problem je za vodikova električna vozila nedostatak vodika na svakom koraku, nema infrastrukture na cestama za punjenje vodikom. Zato se sada stvaraju konzorciji svjetskih proizvođača automobila, proizvođača vodika (npr. Linde u Njemačkoj) i državnih službi s ciljem zajedničkog ulaganja u vodikovu infrastrukturu.

Čini se da ćemo u bližoj budućnosti imati na cestama istovremeno sve generacije vozila, ali ipak već nakon 2025. godine za očekivati je drastični pad broja vozila na pogon klasičnim gorivima i veliki porast električnih vozila, bilo na baterije bilo na vodik, diljem svijeta. Ja vjerujem da će vozila s vodikom prevladavati onog trenutka kada se riješi pitanje infrastrukture, odnosno masovna proizvodnja i distribucija vodika. Naime, iako se tehnologija baterija brzo razvija, jednako tako se brzo razvija i tehnologija gorivnih članaka, pa će neke njihove bitne prednosti ostati neugrožene. Najave vodećih proizvođača automobila na vodik kao i tehnološka spremnost tih vozila za širu komercijalizaciju uz ogromni globalni pritisak za sprečavanje katastrofalnih klimatskih promjena su dovoljni razlozi da se u pogledu nastupanja ere vodika, i vozila na električni pogon općenito, bude optimist.