Foto: AFP
MASOVNA izumiranja života na Zemlji u prošlosti su često služila kao metaforički gumb za resetiranje koji planet pritisne svakih nekoliko stotina milijuna godina. Nešto slično moglo bi se dogoditi u u nadolazećem vremenu, a ljudi će živjeti u bitno drukčijem svijetu ukoliko dovedu životinje do izumiranja, zaključili su australski znanstvenici na temelju najnovije studije objavljene u časopisu Science.
Kako piše LiveScience, neki su znanstvenici pretpostavili da bi utjecaj ljudi mogao dovesti do velikih izumiranja. Neki su otišli tako daleko i najavili da se izlazi iz trenutne deset tisuća godina stare geološke epohe, holocena, i ulazi u novu, antropocen, koju će obilježiti velike promjene temperature i kemijskog sastava oceana, ali i stravičnih promjena biološkog okoliša.
Nemogućnost predviđanja
Znanstvenici su prije mislili da bi raznolikost vrsta mogla zaustaviti masovna izumiranja, ali ne samo da se pokazalo da raznolikost nije nikakva garancija sprečavanja izumiranja, jer je svakih 200 milijuna godina dolazilo do njih, nego je zbog prevelikog broja faktora praktički nemoguće predvidjeti kako je moguće zaustaviti izumiranje ili kakve će to utjecaje imati na cijeli planet.
"Glavna implikacija je da zapravo igramo igru bacanja kocki. Ne znamo koje će grupe najviše patiti, koje će se prve oporaviti, ili koje će se približiti ili odmaknuti od ekvilibrija raznolikosti, razine neophodne za preživljavanje", rekao je John Alroy, paleobiolog sa Sveučilišta Macquarie u Sydneyu.
Naš svijet bi se mogao drastično promijeniti
Njegov tim je istražio oko 100.000 fosilnih kolekcija iz Paleobiološke baze podataka. Rezultati su pokazali različite primjere promjena raznolikosti, uključujući jednu koja je zahvatila grupu bića s oceanskog dna, zvanu brahiopodi, koji su slični kamenicama. Oni su dominirali erom paleozoika od prije 540 do 250 milijuna godina, a tijekom dva velika razdoblja širenja raznolikosti razvili su se u mnoge podvrste. Onda su došli do ekvilibrija tijekom kojeg nije bilo velike promjene, i sve do danas žive kao rijetki organizmi.
Prije su znanstvenici brojali vrste iz fosilnih podataka nasumično izabirući niz uzoraka iz raznih perioda. Alroy je upotrijebio novi pristup, prilikom kojeg je pratio koliko se često određene grupe pojavljuju u fosilnim podacima, i onda je tražio dok nije našao dovoljno uzoraka koji bi mu dali uvid u proporcije svake grupe.
Otkrio je da je jedna od rijetkih konstanti da se povećanje raznolikosti može dogoditi u bilo kom trenutku. Iz svih prikupljenih podataka zaključio je da sve životinjske vrste imaju utjecaj na okoliše diljem svijeta, te da je nemoguće očekivati zamjenu nekih od ključnih vrsta. Primjerice, ukoliko dođe do masovnog izumiranja koralja, moguće je da će proći još milijuni godina prije nego se koraljni grebeni oporave, bez obzira na to koliko brzo se raznolikost u toj grupi brzo poveća.