ZNANSTVENIK: KULTURA MAJA PROPALA ZBOG SUŠE
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ako je suditi prema izvješću američkog geologa Geralda Hauga, klasična kultura Maja propala je zbog dugog razdoblja suše.
Haug i njegovi kolege, koji su rezultate svoga istraživanja objavili u najnovijem broju časopisa "Science", do tog su zaključka došli istražujući sedimente ispod morskog dna u sjevernom priobalju Venezuele.
Klasična kultura Maja razvijala se u prvim stoljećima nakon Krista na jugoistoku Meksika, u Gvatemali, Belizeu, Hondurasu i El Salvadoru. Arheološka istraživanja pokazala su da su gradovi bili napušteni u relativno kratkom razdoblju u 8. i 9. stoljeću. O mogućim uzrocima - klimatskim promjenama, digestiji tla, socijalnim nemirima, građanskim ratovima - raspravlja se već desetljećima.
Istraživanje sedimenata potkrijepilo je, po mišljenju autora, teoriju o klimatskim promjenama. Po sadržaju titana u podmorju oni su utvrdili da su u razdoblju 810., 850. i 910. godine na tim prostorima harale tri višegodišnje suše.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Maje se, po Haugu i suautorima, razvili različite sustave za akumuliranje i čuvanje vode, ali to nije bilo dovoljno da se izdrži velik prirast pučanstva za povoljnih klimatskih uvjeta u razdoblju između 550. i 750. godine.
Klasična kultura Maja bila je jedna od najrazvijenijih staroameričkih kultura. Maje su imali svoje složeno pismo, točan kalendar i raspolagali astronomskim znanjem. Kotač, željezo i ralo, međutim, nisu poznavali. Nakon propasti klasične kulture u 9. stoljeću, kultura Maja doživjela je tzv. postklasični procvat početkom 2. stoljeća na sjeveru poluotoka Yucatan. Kad su ga u 16. stoljeću zaposjeli Španjolci, većina gradova Maja već je odavno bila propala.
Haug i njegovi kolege, koji su rezultate svoga istraživanja objavili u najnovijem broju časopisa "Science", do tog su zaključka došli istražujući sedimente ispod morskog dna u sjevernom priobalju Venezuele.
Klasična kultura Maja razvijala se u prvim stoljećima nakon Krista na jugoistoku Meksika, u Gvatemali, Belizeu, Hondurasu i El Salvadoru. Arheološka istraživanja pokazala su da su gradovi bili napušteni u relativno kratkom razdoblju u 8. i 9. stoljeću. O mogućim uzrocima - klimatskim promjenama, digestiji tla, socijalnim nemirima, građanskim ratovima - raspravlja se već desetljećima.
Istraživanje sedimenata potkrijepilo je, po mišljenju autora, teoriju o klimatskim promjenama. Po sadržaju titana u podmorju oni su utvrdili da su u razdoblju 810., 850. i 910. godine na tim prostorima harale tri višegodišnje suše.
Maje se, po Haugu i suautorima, razvili različite sustave za akumuliranje i čuvanje vode, ali to nije bilo dovoljno da se izdrži velik prirast pučanstva za povoljnih klimatskih uvjeta u razdoblju između 550. i 750. godine.
Klasična kultura Maja bila je jedna od najrazvijenijih staroameričkih kultura. Maje su imali svoje složeno pismo, točan kalendar i raspolagali astronomskim znanjem. Kotač, željezo i ralo, međutim, nisu poznavali. Nakon propasti klasične kulture u 9. stoljeću, kultura Maja doživjela je tzv. postklasični procvat početkom 2. stoljeća na sjeveru poluotoka Yucatan. Kad su ga u 16. stoljeću zaposjeli Španjolci, većina gradova Maja već je odavno bila propala.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati