Foto: Hina

PETORICA hrvatskih župana na susretu u Varaždinu su se složili kako nije bitan broj županija, već njihove ovlasti i novac kojim raspolažu.

U sklopu "Poslovnog uzleta grada Varaždina", u organizaciji Poslovnog dnevnika, Grada Varaždina i Varaždinske županije, u varaždinskoj sportskoj dvorani na Dravi održana je i panel diskusiji "Županije – poticatelji lokalnog poduzetništva".

Uz varaždinskog župana Predraga Štromara, sudjelovali su međimurski župan Matija Posavec, krapinsko-zagorski Željko Kolar, bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs i šibensko-kninski Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija.

Kako je skup u Varaždinu gospodarske tematike, župan Štromar uvodno je naglasio da je Varaždinska županija i sjever Hrvatske područje s razvijenim gospodarstvom i brzom upravom, no da je problem u niskoj prosječnoj plaći. Međimurski župan dodao je da se situacija može popraviti stvaranjem poduzetničke klime i povjerenja investitora.

Govoreći o ulozi županija i lokalne vlasti u stvaranju poduzetničke klime, župan Kolar ističe da su parafiskalni nameti preveliki, a budući da su u ingerenciji države, na lokalnoj se razini to ne može promijeniti.

"Gradovi su u povoljnijem položaju, županije nemaju dodatnu mogućnost prihoda, poput komunalne naknade. U nekoliko godina smo triput gubili sredstva promjenama zakona, a dobili za trećinu više posla. I taj posao, izdavanje dozvola, radimo brže i efikasnije", upozorio je Kolar.

Župan Bajs ključnim smatra sigurnost investitora.

"Bez suradnje s jedinicma lokalne samouprave i s državom ne možemo postići ništa. Svi veći investitori došli su do župana ili gradonačelnika i dogovorili što treba", istaknuo je Bajs.

"Situacija u primorskim županijama je kao i u ostalima. Činimo što možemo s ovlastima koje imamo", ocijenio je šibensko- kninski župan Goran Pauk dodavši da će biti važno kako će se krenuti u reformu javne uprave. Tu su se župani složili da županije imaju svoju funkciju, da im treba dati više ovlasti, ali i više sredstava.

Štromar je rekao da je manje bitan broj županija od onoga što mogu napraviti i čime mogu raspolagati. Posavec je to sažeo u "reforma javne uprave da, fiskalna decentralizacija da, teritorijalni preustroj ne" pojasnivši da javna uprava mora biti servis građana, brz i učinkovit, a da ga teritorijalni preustroj oduzima.

Grčka je spomenuta kao negativan primjer gdje to nije uspjelo jer je država ostala centralizirana, a Danska kao pozitivan primjer jer 62 posto novca ide lokalnoj samoupravi, a samo 38 posto državi.

"Problem u raspravi o teritorijalnom preustroju je što smo svi 'nogometni izbornici', svi smo 'stručnjaci' i znamo kako bi to trebalo izgledati. A nikad nismo napravili inventuru što su županije do sada napravile", ustvrdio je Kolar te istaknuo da ne treba ukidati općine, već da neke funkcije može preuzeti prvi veći grad.  "S vremenom smo dobili kvalitetan, obrazovan kadar i spremni smo pruzeti neke funkcije od države", dodao je.

Jedan od primjera u čemu bi lokalna sredina bila bolja od države je upravljanje državnom imovinom, mišljenja je Bajs, a Pauk je dodao da Državni ured za upravljanje državnom imovinom nema kapacitet da upravlja svakim kvadratnim metrom državnog zemljišta.

Krapinsko-zagorski župan podsjetio je na primjer u Kumrovcu gdje je  u 10 godina sedam puta raspisan natječaj za prodaju Političke škole u Kumrovcu, svaki put na 21 ili 22 milijuna kuna, a uvijek je najviša ponuda 9 milijuna. "Pitam se je li to namjerno ili glupo", kaže Kolar koji smatra da se uzima sve više novca županijama, a da one rade sve bolje.