Foto: 123rf

UJEDINJENO Kraljevstvo uvodi porez na zaslađena pića, a stručnjaci pozivaju na uvođenje sličnih "poreza na poroke" u čitavu svijetu. Time žele stati na kraj nezdravim navikama i zaustaviti širenje bolesti, prenosi Guardian.

Prema novoj velikoj međunarodnoj analizi objavljenoj u časopisu Lancet, uvođenje takozvanog "poreza na poroke" na zaslađena pića, alkohol i duhan doista djeluje, a uz to pomaže onim najsiromašnijima.

U Ujedinjenom Kraljevstvu u petak je na snagu stupio porez na pića koja sadržavaju šećer, a stručnjaci zagovaraju uvođenje sličnih poreza diljem svijeta.

Stručnjaci, prema pisanju Guardiana, u tome vide efikasnu mjeru u borbi protiv bolesti modernog doba, poput raka, dijabetesa, bolesti srca i moždanog udara, koje danas odnose više života od zaraznih bolesti.

Širenje modernog načina života

Prema pet znanstvenih članaka objavljenih u medicinskom časopisu Lancet, nezarazne bolesti imaju sve veći učinak u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. U tim zemljama bilježi se 80 posto smrti od tih uzroka.

"Nezarazne bolesti vode u siromaštvo, a siromaštvo u nezarazne bolesti. To je začarani krug", kaže David Peterson, profesor međunarodnog zdravstva u Školi za javno zdravstvo Johns Hopkins Bloomberg.

Međutim, dosad se nije dovoljno naglašavalo da je to problem globalnih razmjera. Za sve veću prisutnost modernih bolesti u siromašnijim zemljama dijelom je zaslužno "širenje (modernog) načina prehrane i životnih stilova", kaže Peterson.

Nezarazne bolesti godišnje u svijetu uzrokuju 38 milijuna smrti, od kojih je 16 milijuna preuranjeno (ljudi ispod 70 godina starosti). Prema stručnim analizama učinka poreza na zaslađena pića, cigarete i alkohol u zemljama u kojima takvi porezi postoje, nisu osnovane bojazni da ti porezi najjače pogađaju siromašne.

Analize su provedene u 13 zemalja: Čileu, Gvatemali, Panami, Nikaragvi, Albaniji, Poljskoj, Turskoj, Tadžikistanu, Tanzaniji, Nigeriji, Nigeru, Indiji i Istočnom Timoru. Prema njihovim rezultatima, na alkohol, sokove i grickalice najviše troše imućnije obitelji.

U Indiji, primjerice, imućnija kućanstva troše sedam puta više na alkohol i triput više na sokove i grickalice od siromašnijih. Ta kućanstva time plaćaju i veći dio poreza.

S druge strane, siromašnija kućanstva jače osjećaju učinak tih poreza, pa stoga manje troše na nezdrave proizvode i tako čuvaju svoje zdravlje.

Po uvođenju poreza na sokove u Meksiku, konzumacija bezalkoholnih pića po osobi pala je u prosjeku 4,2 litre. Potrošnja sokova u siromašnijim kućanstvima pala je 17 posto, dok je u imućnijima ostala ista.

Prema predviđanjima, 50-postotni porast u cijeni cigareta u Libanonu uzrokovao bi dvostruko veći pad broja pušača u siromašnijim nego u imućnim kućanstvima.

Coca-Cola u Velikoj Britaniji diže cijene pića i uvodi manje limenke

Prema Rachel Nugent, predsjednici Lancetove radne skupine za nezarazne bolesti i ekonomiju, "dokazi upućuju na to da su bojazni da će viši porezi na duhan, alkohol i bezalkoholna bića naštetiti siromašnima pretjerane".

"Neka vrsta poreza na duhan prisutna je u mnogim zemljama. Počinjemo uviđati napredak po pitanju poreza na alkohol, no vlade bi i u zemljama s visokim i s niskim dohotkom trebale činiti mnogo više i razmotriti uvođenje poreza na druge nezdrave proizvode, poput bezalkoholnih pića i grickalica", dodaje.

Uvođenje neke vrste poreza na takve proizvode smatra ključnim čimbenikom u borbi protiv epidemije nezaraznih bolesti.

Ujedinjeno Kraljevstvo uvodi namete proizvođačima sokova od 18 penija (oko 1,5 kunu) po litri pića koja sadrže 5 grama šećera na 100 mililitara i 24 penija (oko 2 kune) na ona s 8 grama na 100 mililitara.

Kao odgovor na namete, mnogi proizvođači uveli su promjene i šećer u pićima zamijenili umjetnim sladilima. Iz Coca-Cole su se odlučili zadržati staru recepturu, no povisiti cijene i smanjiti volumen boca i limenki.