Foto: Goran Mehkek / Cropix
"OVA VLADA napravila je sve da pokaže bonitetnim agencijama da promjene dolaze, da smo spremni za provođenje reformi, rezanje troškova i privlačenje investicija", izjavio je Slavko Linić u razgovoru za Reuters.
MMF nam ne treba
Ministar financija tvrdi da će mjere štednje, koje će se odraziti na ovogodišnjem proračunu, spasiti kreditni rejting Hrvatske i omogućiti inozemno zaduživanje po povoljnijim kamatama. Linić se ovih dana susreo s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda, koji također smatraju da su rezovi korak u pravom smjeru.
No, to ne znači da će Hrvatska tražiti MMF-ovu pomoć. "Naše obveze nisu prevelike, i dalje možemo financirati svoj deficit na financijskim tržištima. Nažalost, promatra nas se kao rizičnu zemlju, zbog čega su kamate i dalje visoke. To je problem koji moramo riješiti i koji će ovisiti o uspjehu naših reformi", izjavio je Linić.
Proračunski prihodi nisu precijenjeni
Cilj Milanovićeve vlade, istaknuo je Linić, je zadržati deficit ispod 2,8 posto. To će uvelike ovisiti o proračunskim prihodima, koje Ministarstvo financija procjenjuje na 108 milijuna kuna. Međutim, analitičari strahuju da su to preoptimistične procjene, s obzirom da se Vlada oslanja na rast BDP-a od 0,8 posto, do kojeg vrlo vjerojatno neće doći.
Linić otklanja takve špekulacije i tvrdi da nema nikakve šanse da prihodi budu manji od brojke koja je predviđa proračunom. "Radi se o brojki koja nije prilagođena stopi inflacije, a u obzir nije uzeto ni povećanje PDV-a s 23 na 25 posto. Strahovi da smo precijenili prihodovnu stranu proračuna nisu realni", kaže Linić.
Otkazi su mogući
Iako je Linić iz proračuna odrezao popriličan dio javne potrošnje, radi se o cifri upola manjoj od devet milijardi kuna rezova, koliko je zazivao guverner HNB-a Željko Rohatinski. Ministar financija tvrdi da ove godine jednostavno nema prostora za dodatne rezove, ali mjere štednje će se nastaviti provoditi u javnom sektoru.
Linić je najavio velike promjene u državnim firmama, koje bi mogle uključivati i otkaze. "To je nešto što ne možemo odgađati za iduću godinu. Državne firme moraju početi poslovati odgovorno. Privatni sektor je prošao kroz to u zadnje dvije godine, a mi u javnom sektoru nemamo pravo ponašati se drugačije", kazao je Linić.
Hrvatska do 2020. u eurozoni?
Dodatni prihodi, kaže Linić, očekuju se od privatizacije. Ponovio je svoje ranije najave da namjerava privatizirati Croatia osiguranje, Hrvatsku poštansku banku, te rasprodati niz manjih državnih udjela u brojnim privatnim firmama.
Razgovaralo se i o ulasku Hrvatske u eurozonu, što nas čeka prije ili kasnije. Linić tvrdi da je to potez kojeg ne treba požurivati. Hrvatska ekonomija, kaže Linić, mora najprije sustići europske standarda, a prije toga su potrebne reforme u zdravstvu, socijalni, mirovinskom sustavu... Većina analitičara vjeruje da bi Hrvatska u eurozonu mogla ući krajem ovog desetljeća.