Foto: Instagram

POSTOJE brojni razlozi zašto ljudi odlučuju postati vegani, no jedan od najčešćih se odnosi na okrutnost prema životinjama.

Mnogi se vegani ponose činjenicom da jedu hranu koja je "oslobođena okrutnosti", no je li to doista tako?

Doktorica Frances McCormack ukazuje na činjenicu da se mnogo veganske hrane proizvodi prisilnim radom te da u proizvodnji pate radnici koji su eksploatirani, držani u neljudskim uvjetima, obespravljeni i rade za minimalnu naknadu.

"Ljudi koji beru indijske oraščiće često dobivaju opekline po rukama od kiseline koja se nalazi između dva sloja kore. Neki od njih se nalaze u kampovima za prisilni rad gdje ih se batinama tjera na berbu i čišćenje veganske hrane. Velika količina čokolade koju konzumiramo nastaje kao proizvod dječjeg rada prilikom čega djeca od samo pet godina rukuju opasnim alatima. Na plantažama kave često u jednoj prostoriji spava 40 do 60 radnika. Nema sanitarnog čvora, ne potpisuju ugovore, a često zarađuju manje od minimalne plaće. Radnici su na takvim plantažama često izloženi toksičnim kemikalijama što im direktno ugrožava život", piše doktorica McCormack.

Poljoprivreda je odgovorna za čak 70 posto dječjeg rada, a od 2012. se broj djece koja su zaposlena u poljoprivredi podigao za deset milijuna, navodi Bored Panda.

Jedan je vegan na svom blogu istaknuo da konzumiranje veganske hrane i dalje znači smrt za brojne životinje.

"Veganstvo ne štiti brojne miševe, zmije, zečeve i slično koji su masovno trovani kako bi ljudi mogli uzgajati žitarice. Ne štiti ni ribe, žabe i druga vodena stvorenja koja se truju pesticidima kojima se šprica voće i povrće. Ne štiti ni prava radnika koji proizvode tu hranu. Osnovni problem s promoviranjem hrane 'oslobođene okrutnosti' je činjenica da se zbog toga osjećamo manje krivima. Minimaliziramo našu odgovornost", zaključuje on.

The Guardian navodi primjer kvinoje koju su zbog visoke razine proteina prigrlili mnogi vegetarijanci. Nakon što se popularizirala, prodaja je porasla, a posljedično i cijene. To je dovelo do toga da si je siromašniji ljudi u Peruu i Boliviji više ne mogu priuštiti. U Limi je kvinoja skuplja od piletine. Sličan problem je s proizvodnjom šparoga čiji berači ne mogu prehranjivati obitelji minimalnim nadnicama koje dobivaju radeći u neljudskim uvjetima.