Tablica: Mfin

UDRUGA poreznih obveznika "Lipa" reagirala je na jučerašnju objavu Registra neporeznih davanja Ministarstva financija.

Iako Udruga pozdravljaju objavu Registra, odnosno definiranje metodologije izračuna parafiskalnih nameta, napominju da oni još nisu dovoljno smanjeni, te da je nužan je ambiciozniji plan parafiskalnog rasterećenja.

>Država od građana i tvrtki izmuzla 8,4 milijarde kuna na ime parafiskalnih nameta

"Parafiskalna rasterećenja su 2013-2015 bila na neto razini od 450 milijuna kuna na godišnjoj razini, temeljem smanjenja ili ukidanja 58 nameta. Do kraja 2015. očekuju se dodatna rasterećenja. Plan za dodatna parafiskalna rasterećenja u 2016. je na razini od oko 0,1% BDP-a.
Registar nam iskazuje svoju „vrijednost“ od čak 8,4 milijardi kuna (2,6% BDP). Toliko država tereti poduzetnike i građane sa 161 parafiskalnim nametom. Od tih 8,4 milijarde kuna poduzetnici su 2014. uplatili 5,38 milijarde kuna, a građani 3,03 milijarde kuna. Ipak, registar nije konačan, već će se nadopunjavati", navode iz Lipe.

Da se jače rezalo parafiskalne namete, rast BDP-a bio bi veći

Iz Udruge upozoravaju i na druge namete, koji ne spadaju u parafiskalne namete, a koje bi također trebalo ukinuti.

"Evidentno je da TOP 20-ak parafiskalija stvara više od 75% (6,4 milijardi kuna) ukupnog parafiskalnog opterećenja. Najveće parafiskalne terete stvaraju resori poljoprivrede, prometa i kulture. Bitno je pritom istaknuti kako upravne pristojbe predstavljaju proračunske (fiskalne) prihode, pa razne naknade te vrste nisu parafiskalni nameti. Ipak, i upravne pristojbe su praktički nameti koji se moraju ukidati u što većoj mjeri. Isto je sa sudskim pristojbama. Da se učinilo više, vlada bi se mogla pohvaliti rastom BDP-a i višim od 1,2 posto u u 2. kvartalu 2015.", navode iz Lipe.

Lipa upozorava da je nužno da država počne razmišljati iz perspektive porenih obveznika, te da svojim mjerama mora štititi one koji stvaraju novu vrijednost.

"Nužno je da državne institucije počnu razmišljati iz perspektive poreznih obveznika, i svojim mjerama štititi interes onih koji kreiraju novu vrijednost, a ne samo o interesima skupina koje ovise o proračunu. Konstantno povećanje javne potrošnje financirano povećanjem poreza i javnog duga ne vodi u blagostanje, nego upravo suprotno – vodi Hrvatsku prema „grčkom scenariju“, situaciji u kojoj država neće više moći servisirati obaveze koje je kreirala nepromišljenim politikama.

Sve parafiskalne namete trebalo bi preispitati kroz obveznu procjenu fiskalnog učinka (PFU), i smanjiti ili ukinuti sve one namete koji jasno ne doprinose stvaranju nove vrijednosti. Hrvatskoj tek predstoji snažan reformski val.

Očekujemo daleko ambicioznije smanjenje parafiskalnih nameta, kao i ostalih birokratskih tereta", zaključuju iz Udruge poreznih obveznika "Lipa".