ODAVNO su aktualne laboratorijske pretrage usmjerene otkrivanju intolerancije, koje osobe mogu imati na određenu vrstu hrane.
Testom Intolerancije na hranu, kojeg se u Hrvatskoj može ekskluzivno uraditi u laboratorijima Poliklinike Analize (screening test uključuje 93 različitih namirnica), dobivamo odgovor na pitanje koje namirnice naše tijelo podnosi, tj. nepodnosi, te nam istovremeno omogućuje da uz pomoć zdravstvenog tima izaberemo odgovarajuću prehranu eliminacijom namirnica koje su testiranjem pokazale visoki stupanj intolerancije.
Do značajnog poboljšanja doslo je u liječenju i prevenciji pretilosti, liječenju bolnih i natečenih zglobova, migrene, glavobolje, akni, ekcema, bolovova u stomaku, nadutost i dr.
"Boli me glava"
Koliko nas je u životu izgovorilo rečenicu: glava me boli i ne osjećam se dobro. Još nam je gore bilo ako se glavobolja danima ponavljala, pa nam ni lijekovi nisu pomagali. I veliki dio nas je pomislio da ima migrenu, a da i nismo sigurni što migrena doista predstavlja.
Migrena je jedna od najčešćih vrsta glavobolje koja se javlja periodično. Bolest je karakterizirana napadajima a bolesnik nema nikakvih simptoma između napadaja. Prije se mislilo da migrena počinje u pubertetu i završava, kod žena u menopauzi, a u pedesetim godinama kod muškaraca. Noviji dokazi ukazuju da može početi već u djetinjstvu i trajati do sedamdesete godine. Većina ljudi koji boluju od migrene dobije prvi napadaj prije dvadesete godine života, rijetko se migrena javi prvi puta nakon pedesete godine. Prema različitim istraživanjima od nje pati oko 15 % pučanstva, što uzrokuje gubitak velikog broja radnih dana, smanjenu produktivnost, pa migrena osim zdravstvenih ima društveno-ekonomske implikacije
Ono što je za migrenu karakteristično je njena klasifikacija:
migrene bez aure (obična migrena),
migrena s aurom (klasična migrena),
glavobolja tenzijskog tipa (tenzijska glavobolja)
kompliciranije migrene, kao npr. oftalmoplegična migrena, bazilarna migrena i sl.
Migrene bez aure
Migrenu bez aure karakterizira napadaj glavobolje koji traje (ako se ne liječi) od 4 do 72 sata. Radi se o pulsirajućoj boli, koja se javlja u jednoj strani glave, koja remeti svakodnevni život. Počinje često ujutro, pojačava se pri fizičkom naporu i pri kretanju. Glavobolju često prati mučnina i/ili povraćanje, osjetljivost na svjetlo i/ili na buku.
Migrene s aurom
Migrena s aurom, u ovom obliku glavobolji prethodi aura koja se može manifestirati kao: smetnje vida, mrlje u vidnom, zamućen vid, ili čak i potpuna sljepoća na jednom oku, ali mogu se javiti i svjetleće točkice, zvjezdice ili cik-cak crte. Ponekad se mogu se javiti i drugi neurološki simptomi, npr. utrnulost i slabost u ruci i nozi, utrnulost u jednoj strani lica, smetnje govora, promjene raspoloženja, vrtoglavice… Aura obično traje oko pola sata, ne duže od sat vremena, i nakon nje se javlja glavobolja, mučnina i osjetljivost na svjetlo i/ili zvuk. Bolesnici osjećaju opću slabost, blijedi su, razdražljivi, najčešće sa podočnjacima oko očiju i podbuhla lica.
Glavobolja tenzijskog tipa
Glavobolja tenzijskog tipa je glavobolja koja nastaje zbog stiskanja tj. kontrakcije mišića, naziva se još i neurotična ili stresna glavobolja, može trajati od 30 minuta do tjedan dana. Bol je u obliku pritiska i stezanja poput obruča, obično u predjelu čela i zatiljka. Bol može biti blaga, ne više od obične nelagode, no može biti i neugodna. Kretanje ne mijenja karakteristike bola. Može se javiti mučnina no nikad nema povraćanja i osjetljivosti na svjetlo ili zvuk. Osim na bol u glavi osoba se žali i lupanje srca, razdražljivost, poteškoće koncentracije i pamćenja. Radi se zapravo o dugotrajnoj napetosti mišića glave i vrata, kao odrazu psihičke napetosti.
Zašto boli glava?
Ma koliko god klasifikacija i simptomatologija migrene bile poznate, još uvijek se ne zna njena prava etiologija, stoga postoje brojne teorije:
vaskularna teorija: migrena je odraz početnog stezanje, a nakon toga širenja krvnih žila što rezultira pojavom glavobolje - ova teorija nije potvrđena nalazima istraživanja krvnog protoka u mozgu.
neuronalna teorija: osnovu teorije predstavljaju kemijski spojevi koji izazivaju bol, tzv. vazoaktivni nociceptivni neuropeptidi (npr.supstanca P), koji se otpuštaju sa živčanih završetaka trigeminalnog živca, što dovodi do izlaska tekućine u tkivo oko krvnih žila, upalne reakcije i boli. Neurogeni upalni proces može se zaustaviti pomoću tvari koje stimuliraju receptore za živčani kemijski prijenosnik (neurotransmiter) serotonin. Vjeruje se da je serotonin glavna supstancija odgovorna za nastajanje migrene. Nivo serotonina prije same migrene je neuobičajeno visok te jako nizak za vrijeme samog napada.
Vjeruje se da je istina negdje u kombinaciji ove dvije teorije. Međutim brojni čimbenici mogu provocirati pojavu migrenskog napada: stres, genetska predispozicija (70% ljudi koji pate od migrene imaju u obitelji još najmanje jednog člana sa istim ili sličnim problemima), promjene vremenskih fronti, dugotrajno izlaganje suncu i vrućini, hormonalne promjene kod žena, nedovoljno odmaranje, manjak sna, pušenje, a novije vrijeme u obzir se uzima i utjecaj hrane i to posebno: čokolada, jaki sirevi, pivo, crno vino i šampanjac, mesni proizvodi tipa raznih kobasica, salama, hamburgera zatim vrhnje, lješnjaci i njihovi proizvodi, gazirana pića, banane, citrusi, kisela hrana, jogurt.
Međutim problem utjecaja hrane bio je što se o njemu prepričavalo ili su liječnici o njemu saznavali kroz uzimanje anamnestičkih podataka od pacijenata, međutim nije bilo kontroliranih studija koje bi dokazale utjecaj hrane na pojavu ili poboljšanje migrenskih napada.
Novija istraživanja idu tragom da hrana može isprovocirati pojavu migrenskog napada na dva moguća načina: kemijskim ili imunološkim putem.
Sa kemijskog stajališta komponente hrane mogle bi isprovocirati otpuštanje serotonina ili noradrenalina pod čijim utjecajima nastaje vazokonstrikcija ili vazodilatacija krvnih žila ili direktnim utjecajem kroz stimulaciju trigeminalnih ganglija, moždanog debla ili neuralnih kortikalnih putova.
Ovaj članak oslanja se na istraživanju Trevor Reesea, David Watsona i ostalih:
A prospective audit of food intolerance among migraine patients in primary care clinical practice
Za više informacija o Testu intolerancije na hranu, posjetite: www.poliklinika-analiza.hr
Istraživanje
Imunološka teorija bila je još kompleksnija, razmatrala su se dva moguća mehanizma: utjecaj imunoglobulina IgE (klasična alergija koja se javlja odmah po konzumaciji hrane) ili imunoglobulina IgG (intolerancija na hranu – odgođena alergijska reakcija . 2 120 sati nakon konzumiranja hrane). Vrlo brzo se uočilo da utjecaj IgE nema nekog posebnog značenja u razvitku ali i tretmanu migrenske glavobolje, stoga je prospektivna studija Reesa, Watsona i drugih autora koji su u razmatranje uzeli utjecaj IgG –a imala posebnu važnost.
U istraživanje je bio uključen 61 odrasli pacijent koji je bio poslan od strane liječnika opće medicine. Svi oni morali su ispuniti upitnike koji sadržavali osnovna anamnestička pitanja, pitanja životnih navika, alergija, Pitanja o karakteristikama njihovih glavobolja. U istraživačkom periodu 46 pacijenata zadržalo se kroz 1 mjesec, a 39 (63,9%) kroz 2 mjeseca. Prosječna dob je bila 45, 2 godine, a 80 % su bile žene.
Zanimljivi su odgovori koje su dobili istraživači: čak 64 % osoba su patile od migrene više od 10 godina, a 80 - 90 % njih se izjasnilo da vrlo često ili uvijek imaju dosta jaku glavobolju koja ih remeti u svakodnevnom životu, imaju potrebu za odmaranjem, dosta su razdražljivi, preumorni za rad i smanjene koncentracije.
Nakon provedenog testa intolerancije utvrdile su se potencijalno "opasne" namirnice: kravlje mlijeko, kvasac, jaja, pšenica, glijadin, kukuruz, indijski oraščić, mekušci, brazilski oraščić, brusnica, češnjak, soja, bademi.
Nakon dobivenih rezultata pacijenti su bili podvrgnuti promijenjenom režimu prehrane koji se temeljio na njihovom testu intolerancije. 30 % osoba nakon mjesec dana osjetilo je poboljšanje a 40 % njih je imalo poboljšanje nakon 2 mjeseca pridržavanja plana prehrane. Još je zanimljiviji rezultat da su se čak kod 60 % pacijenta vratili simptomi u istom intenzitetu nakon što su vratili u prehranu namirnice koje su im po testu intolerancije bile zabranjene.
Sigurno da su ovi podaci ohrabrujući i da se promjenom prehrane kod stanovitog broja pacijenta mogu očekivati poboljšanja. Međutim radi se o maloj pilotskoj studiji i sigurno će dalja istraživanja na većem broju pacijenta dati podrobnija objašnjenja te će testiranje intolerancije na hranu biti uvedeno i u redovitu kliničku praksu. Do tada i ovi maleni pokušaji mogu biti značajni kod osoba koje naprave i pridržavaju se testa intolerancije. Možda je ovo malen pomak za znanost, ali definitivno će puno značiti osobama koje pate od učestalih migrena.
Za više informacija posjetite stranice Poliklinike Analiza.
Sponzorirani članak