Screenshot: HRT

RADA Borić gostujući u Nedjeljom u dva na HRT-u rekla je kako zagovarajući ratifikaciju Istanbulske konvencije sigurno ne zagovara premijera Andreja Plenkovića.

Borić je rekla kako je u nekim državama nakon ratifikacije Konvencije vidljiv napredak u pogledu zaštite žena od nasilja. Također kaže i kako će u udruzi koja će nadgledati provođenje Konvencije – GREVIO - sjediti samo jedna žena iz Hrvatske.

"Ne može ih biti više. Besmisleno je to što se govori. Neće netko iz Hrvatske nadzirati Hrvatsku, nego neke druge države", naglasila je.

Kaže da u IK nema nikakve rodne ideologije

Ponovno je ustvrdila kako nema mjesta strahu od rodne ideologije.

"Ono ne postoji. Postoji tradicionalna podjela između muškaraca i žena. Očito je nekome u interesu plašiti ljude da će muškarci u haljinama ulaziti u ženske toalete", kaže.

Spomenula je Ninu Raspudića rekavši da se čudi da netko tko se smatra intelektualcem ne vidi da je vrijeme da se brišu stereotipi i predrasude. Takvo nešto očekivala bi, kaže, od Culeja i Glasnovića. Rekla je kako je žalosno da zbog pritiska konzervativnih udruga nemamo pristojan zdravstveni sustav u školama.

"Moramo raditi na promjenama stereotipa. Naše socijalne službe često koriste konstrukciju da dijete prirodno pripada majci. To je ono što se mora mijenjati", uvjerena je Borić.

"Konvencija neće napraviti čuda, ali će doći do određenih pomaka poput obvezne prijave liječnika ako primijete slučaj obiteljskog nasilnika", naglasila je.

Na komentare da će prihvaćanjem Istanbulske konvencije biti nužno izdvajati ogromna financijska sredstva udrugama, Borić kaže kako je žalosno da se fokus s rodne ideologije u trenutku kad je svima jasno da za nju nema argumenata prebacio na financijsku stranu. Žalosno je to, kaže, da se pita koliko će koštati zaštita žena.

"Udruge koje se bave direktnom zaštitom žena, koje su uglavnom radile volonterski ili s minimalnim sredstvima, sad su suspektne. Voljeli bi da Konvencija propiše koliko skloništa za žrtve mora imati država na određen broj stanovnika, da te žrtve imaju psihološku i socijalnu pomoć", dodala je.

Navela je i da se pri pisanju Konvencije pazilo da bude univerzalna i pokrije sve situacije i različitosti zemalja koje su u Vijeću Europe.

O političkom djelovanju, stranci te desničarima

Na pitanje o svom političkom angažmanu rekla je kako kao aktivistkinje u saboru nisu imale sugovornike.

"Jedna od naših opcija, a to je angažman u SDP-u, nije više ostvariva jer se stranka stavila, umjesto uz interese obespravljenih, uz interese kapitala. Godinama sam blisko surađivala sa ženama iz Foruma žena SDP-a. Nova ljevica osnovana je prije godinu dana i već za prve lokalne izbore ušli smo u kvalitetnu koaliciju s udrugom Zagreb je naš i Orahom", rekla je Borić.

Na voditeljevu konstataciju da se ne vide aktivnosti uz jačanje te platforme, Borić je rekla kako nije lako graditi strukturu, potrebna su financijska sredstva.

"Ako niste nacionalna stranka, teško možete očekivati da će vas netko pitati o Agrokoru, mirovinskom sustavu... Imamo nova lica, imamo dokumente... želimo se baviti lokalnim temama – zbrinjavanje otpada, infrastrukturni problemi...", kaže Borić.

Za zastupnike stranke Neovisni za Hrvatsku kaže da imaju samo jednu agendu koja je završila – to je preimenovanje ulica.

U Hrvatsku se 1991. vratila da bi pomagala izbjeglicama

Voljela bih da ih zanimaju teme koje zanimaju građane, dodala je, te istaknula kako će ona i dalje braniti antifašizam, ali joj to nije glavna tema.

Ispričala je kako se 1991. vratila iz Finske u Hrvatsku gdje je htjela pomoći izbjeglicama i prognanicima. Drago joj je što je bila u radnoj skupini bivšeg ministra Predraga Freda Matića koja je radila na zakonu o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.

Kad Hrvatskoj obrazovanje postane prioritet, mladi će prestati odlaziti. Biti domoljub je vrlina, ali ja želim svijet bez granica, zaključila je Borić.