Sauer je u svojoj presudi, kojom se 26-godišnjoj nasljednici hotelskog imperija i nadobudnoj pop-pjevačici zbog vožnje u pijanom stanju određuje 45 dana zatvora, izričito propisao da nema govora o tome da će je ona odslužiti u kućnom pritvoru, odnosno s elektronskom narukvicom kojom vlasti nadziru njeno kretanje.
Međutim, Šerifov ured Los Angelesa, u čijoj nadležnosti se nalazi Regionalni centar za pritvor Century, nakon samo tri dana odslužene kazne je donio odluku da se Paris Hilton pusti iz zatvora kako bi ostatak kazne odslužila u obliku kućnog pritvora. Kao obrazloženje se navode neimenovani "zdravstveni problemi" pritvorenice.
Odluku je žestoko kritizirao gradski tužitelj Rocky Delgadillo, a Rene Seidel iz Odjela za zdravstvo Okruga Los Angeles tvrdi "da nikada nije čula da se pritvorenici puštaju iz zdravstvenih razloga" te navodi kako se takvi problemi rješavaju u zatvorskim bolnicama.
Odluka šerifa Leeja Bace o puštanju je izazvala bijes i kod liberalnog dijela američke javnosti koji drže kako Paris Hilton takav tretman može prije svega zahvaliti bogatstvu i političkom utjecaju svoje obitelji. Najeksplicitniji je bio vlč. Al Sharpton, crnački vođa koji drži da je slučaj Paris Hilton najjasniji primjer rasne nepravde u SAD, odnosno da je njoj kao bogatoj bjelkinji dozvoljeno ono što je onemogućeno stotinama tisuća siromašnih crnaca koji čame po američkim zatvorima.
Upućeni izvori, pak, tvrde da su "zdravstveni problemi" Paris Hilton isključivo psihološke prirode. Najpoznatija svjetska partijanerica je najveći dio svog uzništva provela nekontrolirano ridajući u svojoj ćeliji, a posljednjih dana je počela odbijati hranu. Psiholog kojeg su zatvorske vlasti pozvale da procijeni njeno stanje je navodno rekao da postoji ozbiljan rizik da Paris Hilton počini samoubojstvo.
Drugi izvori, pak, tvrde da je Baca svoju najpoznatiju zatvorenicu pustio iz čisto praktičnih razloga. Medijska histerija izazvana dolaskom Paris Hilton je njegovoj instituciji dovela cijeli niz logističkih i sigurnosnih problema. Tako su svim čuvarima morali biti oduzeti mobiteli, odnosno morali su prolaziti kroz posebne provjere kako bi se spriječilo da naprave snimke Paris Hilton koje bi poslije za veliki novac prodali medijima.
Dio pravnih stručnjaka, kao što je profesorica Laurie Levenson sa Sveučilišta Loyola, tvrdi kako nije riječ o nikakvom posebnom presedanu, odnosno kako je Šerifov ured učinio isto ono što rade i bezbrojne druge kaznenopravne institucije u Los Angelesu i SAD. Puštanje zatvorenika prije isteka kazne - pogotovo kada je riječ o relativno bezazlenim i nenasilnim prijestupima kao što je vožnja u pijanom stanju - je sasvim uobičajena praksa u svrhu rasterećenja prenatrpanih zatvorskih kapaciteta.
Paris Hilton je pak preko glasnogovornika izrazila zahvalnost zatvorskoj upravi što su je tretirali "pošteno i profesionalno" te nadu "kako će ostali znati učiti iz njenih pogrešaka".
Dio američke javnosti, pak, drži kako puštanje Paris Hilton vjerojatno ne bi izazvalo tako burne reakcije da u pitanju nije tako medijski eksponirana ličnost.
U prilog tome ide slučaj glumice Michelle Rodriguez, koja je prije dvije godine također trebala odslužiti 60 dana zatvorske kazne zbog vožnje u pijanom stanju, ali koja je zbog prebukiranosti zatvorskih kapaciteta puštena već nakon nekoliko sati.
D.A.
Foto:AFP