Foto: Pixsell/Petar Glebov/OSRH

PRIJE nekoliko dana potiho je umro hrvatski general Franjo Feldi. Radilo se o mirnom i povučenom čovjeku čija smrt je prošla gotovo potpuno nezapaženo u javnosti i medijima.

Umirovljeni general-pukovnik HV-a Feldi umro je u subotu, 9. listopada, a u Hrvatskoj je malo koji medij o tome objavio i najobičniju vijest. Njegova smrt zasjenjena je golemom pompom u javnosti koja se stvorila oko samoubojstva Slobodana Praljka, što dosta govori o stanju (ne)svijesti u kojem se nalazi hrvatsko društvo. Od generala kao što je bio Feldi u hrvatskoj se javnosti ne rade ni zvijezde niti heroji, za razliku od haških optuženika i osuđenika poput Slobodana Praljka, odnosno tzv. generala-biznismena kao što je, primjerice, Ivan Čermak.

Vrlo skromna komemoracija u Ratnoj školi kojoj je Feldi bio prvi zapovjednik

Kratkim priopćenjem kojim su izrazili sućut obitelji, što se tiče državnih dužnosnika, oglasili su se premijer Andrej Plenković i šef sabora Gordan Jandroković. U Ratnoj školi u Zagrebu, u kojoj je Feldi bio prvi zapovjednik, održana je vrlo skromna komemoracija. Uz to, MORH je danas najavio komemoraciju koja će se održati sutra u prostorijama MORH-a u Zvonimirovoj ulici s početkom u 10 sati.

Jedini medij koji je objavio detaljnu Feldijevu biografiju bio je Obris.org koji podsjeća da je u vrijeme Domovinskog rata Feldi bio jedan od najboljih stratega i obrambenih planera u Hrvatskoj i njenih obrambenih snaga. No Feldi nije bio naročito omiljen u vladajućem establišmentu na čelu s HDZ-om, u kojem su se generali često prebrojavali kao "naši" (oni koji nisu došli iz JNA) i "njihovi" (oni koji su u HV prešli iz JNA).

General, slikar i uzgajivač suncokreta

Iako je gotovo cijelu karijeru proveo u vojsci, prvo u JNA a onda u Hrvatskoj vojsci, Feldi je imao jednu veliku strast koja će mnogima zvučati nespojivom s vojnom dužnosti. Feldi je bio strastveni slikar koji je tijekom svog školovanja učio je slikanje kod akademskog slikara Branka Jolera, a umjetnošću se nastavio baviti do svoje smrti. Uz slikanje, Feldi se u mirovini posvetio i uzgoju velikih suncokreta u novozagrebačkom naselju Dugave, u kojem je i živio. Feldi je bio odličan slikar koji je u Zagrebu imao nekoliko samostalnih izložbi.

General Feldi rođen je 1. siječnja 1938. godine u Srijemskoj Mitrovici, no s obitelji on već 1947. seli u Zagreb, gdje je završio osnovnu školu i nižu gimnaziju, da bi se za Višu gimnaziju vratio u Mitrovicu, gdje i maturira 1957. godine. Tri godine kasnije završio je Vojnu akademiju KoV u Beogradu, nakon čega je radio širom Jugoslavije - u Brčkom, Slavonskoj Požegi, Sisku, Novom Pazaru, Beogradu i Zagrebu.

U kolovozu 1991. napustio JNA i priključio se Zboru narodne garde

Po završetku Ratne škole (SNO) ostaje u Beogradu i na Ratnoj školi radi kao nastavnik Strategije do 1986. godine, kada po vlastitoj molbi dobiva premještaj u Zagreb. U srpnju 1991. godine, u činu pukovnika JNA, Feldija smjenjuju s dužnosti rukovoditelja ratnog plana 5. VO u Zagrebu, a u kolovozu napušta JNA i 3. rujna 1991. priključuje se Zboru narodne garde.
 
Tijekom Domovinskog rata obnašao je brojne visoke vojne dužnosti u OS RH: bio je zadužen za operativu u Zapovjedništvu Zbora narodne garde, a prvi je načelnik Operativne uprave Glavnog stožera HV-a kod generala Antuna Tusa. Upravo na toj dužnosti dobiva promaknuće 10. ožujka 1992. godine, iz čina brigadira u čin general bojnika.

Tijekom operacije "Medački džep" Feldi je obnašao funkciju v.d. pomoćnika načelnika zaduženog za borbeni sektor u GS HV-u, kasnije je bio pomoćnik načelnika GS HV-a za izobrazbu i školstvo, a u doba vojno-redarstvene operacije "Oluja" obavljao je funkciju načelnika za HV u Glavnom stožeru. U lipnju 1998. Franjo Feldi bio je promaknut u čin general-pukovnika te imenovan prvim zapovjednikom Ratne škole OS RH "Ban Josip Jelačić" sa zadaćom ustrojavanja i organiziranja njenog početka rada i prihvata prvog naraštaja polaznika. Umirovljen je 30. prosinca 2002. godine - od kada on nastavlja živjeti u Zagrebu, posvećujući se obitelji i slikarstvu.

Svjedočio u Haagu u korist obrane generala Gotovine, Markača, Ademija...

Kao aktivni sudionik Domovinskog rata, general Feldi u nekoliko je navrata svjedočio u raznim sudskim postupcima. Tako je u postupku protiv generala Rahima Ademija Franjo Feldi svjedočio u korist obrane u prosincu 2007. godine. Tada je obrazlagao da operativna uprava GS OS RH nije znala za operaciju "Medački džep" dok ona nije izvedena, a da su na terenu tada postojale dvostruke linije zapovijedanja. Iskazujući pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu u rujnu 2009. godine, Feldi je kao prvi svjedok obrane svjedočio u korist optuženih generala Gotovine, Čermaka i Markača o pojedinim aspektima operacije "Oluja".

On je tada u posebnom ekspertnom izvješću na oko 60 stranica (potkrijepljenih s oko 1.200 raznih vojnih dokumenata) razradio strukturu te sustav zapovijedanja HV-a, posebno u odnosu na pozicije zapovjednika zbornih mjesta (ZM) i zbornih područja (ZP) te ulogu Vojne policije u toj strukturi. Među ostalim, on je ustrajao i u tvrdnji da je tada važeći službovnik HV-a bio izrađen za mirnodopsko vrijeme i nije se odnosio na izvanredne prilike kakve su vladale u Kninu nakon "Oluje", podsjeća Obris.org.

Posljednji ispraćaj generala Franje Feldija održat će se sutra na krematoriju zagrebačkog Gradskog groblja Mirogoj, s početkom u 12.00 sati. Misa zadušnica služit će se u crkvi Krista Kralja na Mirogoju.