FOTO: Shutter

U PROŠLOM stoljeću čovječanstvom se počela širi nova opasna pandemija pretilosti. Procjenjuje se da trenutno u svijetu oko 44 posto odraslih ima prekomjernu težinu te da više od 300 milijuna ima tzv. morbidnu pretilost, odnosno da im je indeks tjelesne mase veći od 40.

Jedna studija objavljena u časopisu BMC Public Health pokazala je da su Hrvati 2005. godine bili četvrti po debljini u svijetu.

Pretilost se smatra ključnim faktorom rizika za brojne bolesti i predstavlja veliki medicinski problem kao i golem trošak za zdravstvene sustave.

No unatoč znanstvenim naporima, dugoročne strategije za rješavanje ovog problema nisu dale gotovo nikakve ohrabrujuće rezultate.

Poznato je da ljudi koji imaju problema s debljinom, nakon skidanja s rigoroznih dijeta, uglavnom vrlo brzo vraćaju kilograme koje su izgubili. Neke studije pokazale su da oko 80 posto ljudi koji se podvrgavaju dijetama vrati težinu unutar godine dana.

Do sada se uglavnom mislilo da je glavni problem u tome što se vraćaju starim navikama, što se ne uspijevaju kontrolirati. Međutim, posljednjih godina postaje sve jasnije da prekomjerna težina nije isključivo rezultat unosa pretjeranih količina kalorija, već da u tome značajnu ulogu mogu imati i bakterije koje nastanjuju ljudska crijeva.

Bakterije se mijenjaju mnogo sporije

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature, pokazalo je da bi sjećanje bakterija na raniju prekomjernu težinu također moglo biti važan razlog za taj jo-jo efekt. Naime, studija, provedena na miševima, utvrdila je da promjene u mikrobiomu crijeva životinja uzrokovane pretilošću traju čak pet puta duže od razdoblja provedenog na dijeti te da takav promijenjeni sastav bakterija uzrokuje sklonost ponovnom debljanju.

Voditelj istraživanja Eran Elinav, imunolog na Institutu Weizmann u Izraelu kaže da bi otkriće, ako se potvrdi i na ljudima, trebalo omogućiti pronalaženje kvalitetnijih metoda za mršavljenje.

„Rezultati mogu objasniti dio razloga za naš neuspjeh u kontroli težine pomoću dijete“, rekao je Elinav za Guardian.

U izraelskoj studiji pretili miševi bili su prebačeni s prehrane s visokim udjelom masnoća na uravnoteženu prehranu sve dok se više nisu mogli razlikovati od normalne kontrolne skupine, kako po izgledu, tako i po nizu metaboličkih čimbenika kao što je primjerice razina šećera u krvi.

No analiza sastava bakterija u crijevima pokazala je da se mikrobiom pretilih miševa nije na isti način 'normalizirao'. Naprotiv, u njemu su ostale iste one bakterije koje su povećavale sklonost debljanju. Štoviše, kada su znanstvenici normalnim miševima presadili mikrobiom pretilih i oni su ubrzo postali pretili.

Znanstvenici pretpostavljaju da je ovaj mehanizam zadržavanja mikrobioma evolucijski razvijen kao svojevrsna zaštita protiv gubitka težine u razdobljima nestašice hrane.

Mikrobiom u crijevima miševa postao je sličan onome kod normalnih miševa tek nakon šest mjeseci uravnotežene prehrane. Autori procjenjuju da bi kod ljudi taj proces mogao trajati od nekoliko mjeseci do čak nekoliko godina.

Studija je također pokazala da je kod miševa na temelju mikrobioma moguće pouzdano predvidjeti koji će se udebljati.