Saharski pijesak stigao do Hrvatske
KAKO je bilo i najavljeno, saharski pijesak stigao je do našeg područja.
"S izlaskom sunca se lijepo vidi pijesak koji je stigao nad naše krajeve pa će atmosfera u dijelovima zemlje biti zamućena. No, danas još puno sunčanih sati i ugodne topline", objavio je DHMZ.
"Sunčano i u većini krajeva poslijepodne vrlo toplo. U unutrašnjosti vjetar slab i umjeren, većinom istočni i jugoistočni, na istoku zemlje u drugom dijelu dana prolazno i jak. Ujutro uz obalu burin, a potom do umjeren jugozapadnjak. Najviša dnevna temperatura između 23 i 28 °C", stoji u prognozi DHMZ-a za danas.
Kako pijesak dolazi do Hrvatske?
Klimatološka studija donosa pustinjske prašine na područje Jadrana pokazala je da su ovi događaji najizraženiji u proljeće i jesen.
Pustinjska prašina je najzastupljeniji tip aerosola u atmosferi te ima izraženi utjecaj na klimu jer utječe na bilancu sunčevog zračenja i formiranje oblaka. Budući da sadrži nutrijente kao što su fosfor i željezo, taloženjem u more pokreće biološku produkciju, formiranje fitoplanktona koji putem fotosinteze apsorbira atmosferski CO2 i proizvodi kisik. Sahara je glavni izvor atmosferske prašine globalno, ali i za područje Sredozemlja.
Iako je Sahara glavni izvor prašine za područje Jadrana, nedavno je ustanovljeno da i pustinje iz područja Azije mogu imati utjecaj. U proljeće 2020. zabilježena je epizoda donosa prašine kada su satne koncentracije na većini postaja u Hrvatskoj i na Balkanu dosezale vrijednosti i preko 400 ugm-3.
U tom slučaju prizemni donos je bio iz područja isušenog Aralskog mora kojem je prethodio visinski donos iz Sahare uzrokovan dubokom Sredozemnom (Sharav) ciklonom."
Kako nastaje prašnjava oluja u Sahari?
Prašnjave oluje nastaju kada jaki vjetrovi pušu velikim područjima Sahare, pustinje koja se proteže širom sjeverne Afrike. Pustinjski pijesak se sastoji od mnogo različitih čestica, rekao je za Deutsche Welle Carlos Perez Garcia Pando, stručnjak za pijesak i prašinu u Superkompjuterskom centru u Barceloni.
Neke čestice su velike i teške. Ovo su prve čestice koje pokupe jaki vjetrovi, ali one nisu te koje će vjetrovi na kraju odnijeti preko Sredozemnog mora do Europe.
Umjesto toga, kada ove veće čestice neizbježno padnu na zemlju, prilikom udara se razbiju druge grudice pijeska, koje se onda rasprše u ultramale čestice prašine, rekao je Garcia Pando. Ove manje čestice su te koje na kraju vjetrovi nose na velike udaljenosti, baš zato što su tako male i lagane.
Da bi se ove oluje pojavile, vremenski uvjeti moraju biti suhi jer se u suprotnom čestice skupljaju i postaju preteške da bi letjele na velike udaljenosti. Prašnjave oluje će se najvjerojatnije pojaviti u krajevima gdje ima malo vegetacije, koja može utjecati na vjetar i usporiti oluju.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati