GLAVNE teme predstojećeg sastanka na vrhu država članica NATO-a u srpnju u Washingtonu bit će izdvajanja za obranu i pomoć Ukrajini, rekla je danas američka veleposlanica pri NATO-u Julianne Smith.

"Veliki naglasak bit će na raspodjeli tereta za obranu. To je važna tema i želimo podsjetiti zašto smo stvorili ovaj Savez, zašto je i danas relevantan", rekla je veleposlanica Smith u razgovoru s nekoliko novinara iz jugoistočne Europe.

Dva zasebna pitanja - koliko članice troše na obranu i koliko pomažu Ukrajini

Raspodjela tereta za obranu uključuje dva zasebna pitanja. Jedno je da sve članice što prije ispune cilj o izdvajanju najmanje dva posto svoga BDP-a za obranu, a drugo je koliko svi saveznici pomažu Ukrajini, koja se brani od ruske agresije.

"Želimo osigurati da javnost u Sjedinjenim Državama, ali i javnost u Europi razumiju da se radi o kolektivnom pothvatu", rekla je veleposlanica.

Rekla je kako očekuje da će sljedeći mjesec, kada NATO objavi nove podatke, 22 ili 23 zemlje ispuniti cilj o izdvajanju najmanje 2 posto BDP-a za obranu. Deset godina ranije, 2014., kada su saveznici obećali da će nastojati ispuniti cilj o povećanju obrambenih troškova na dva posto BDP-a, samo su tri članice tada ispunjavale taj cilj.

Hrvatska još nje dosegla zacrtani cilj

"Ovoga ljeta mislim da ćemo imati 22, 23 saveznika koji ispunjavaju taj cilj. To je izvanredna priča o uspjehu, ali svaka od 32 članice treba ispuniti taj cilj, i to što prije", naglasila je.

Hrvatska je među članicama NATO-a koje još nisu dosegnule zacrtani iznos od dva posto BDP-a izdvajanja za obranu, a prema podacima za prošlu godinu, koje je u ožujku objavio glavni tajnik Jens Stoltenberg, na to je potrošila 1.75 posto svoga BDP-a. Hrvatska je najbliže cilju od dva posto bila 2021., kada je plaćena najveća tranša za nabavu borbenih zrakoplova Rafalea - 1.97 posto BDP-a. Sljedeće godine to je palo na 1.79 posto.

"Suvereno je pravo Srbije odlučiti želi li u NATO ili ne"

Odgovarajući na pitanje o sigurnosnoj situaciji u jugoistočnoj Europi, veleposlanica Smith ističe da Sjedinjene Države podržavaju euroatlantske aspiracije tih zemalja.

Tri države, Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, koje su članice NATO-a vode pregovore o članstvu u Europskoj uniji i Sjedinjene Države su voljne pomoći im na tom putu.

Što se Srbije tiče, veleposlanica Smith kaže da je njezino suvereno pravo odlučiti želi li se ili ne pridružiti NATO-u. "Ali naša su vrata otvorena ako u nekom trenutku u budućnosti želite krenuti prema članstvu", rekla je Smith, pri čemu je upozorila Beograd na odnose s Kinom i Rusijom.

"Ovo nije vrijeme za produbljivanje odnosa s Rusijom" 

"Upozorili bismo na veze s tvrtkama u kineskom vlasništvu; vjerujemo da postoje rizici i izazovi u suradnji s takvim tvrtkama. Također, ne vjerujemo da je ovo vrijeme za produbljivanje odnosa s Rusijom, koja je pokrenula najveći kopneni ratu u Europi nakon Drugog svjetskog rata", kaže veleposlanica Smith.

Istaknula je da će Sjedinjene Države nastaviti prozivati Rusiju zbog cijelog niza "zloćudnih aktivnosti koje ona provodi u susjedstvu". "Znamo i dobro smo upoznati s tim kako Rusija igra, znamo kako koristi dezinformacije, kako se oslanja na kibernetičke napade, kako koristi ekonomsku prisilu, što radi i Kina", rekla je Smith.

"Rusi šire dezinformacije da je NATO beskoristan na Zapadnom Balkanu"

"Puno je dezinformacija. Stoga je važno da otvoreno i često surađujemo s našim partnerima u regiji kako bismo se mogli suprotstaviti ruskim dezinformacijama koje sugeriraju da NATO igra beskorisnu ulogu na Zapadnom Balkanu ili da je izravno angažiran u Ukrajini, iako to nije  slučaj. Rusija voli iznositi mnogo neistina o ulozi NATO-a u Ukrajini i ulozi NATO-a na Zapadnom Balkanu", dodala je.

Rekla je da Sjedinjene Države otvoreno podržavaju nizozemskog premijera Marka Ruttea za novog glavnog tajnika NATO-a i da se u ovom trenutku još vodi rasprava o tome tko će naslijediti Jensa Stoltenberga. Pored Ruttea službeni kandidat je i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis.

Pritom je naglasila da bi NATO trebao osigurati veću raznolikost kada je riječ o raspodjeli vodećih mjesta u Savezu, kako bi pojedinci iz novih članica, od kojih su neke više od 20 godina u NATO-u, neke 15, a neke pet godina, bili zastupljeniji u tome.

"To mogu biti zamjenici pomoćnika glavnog tajnika ili čak sam zamjenik glavnog tajnika kako bi se osigurala veća raznolikost, i to u zemljopisnom, rodnom i svakom drugom smislu", rekla je veleposlanica Smith.