SAD: U kojim automobilima se najviše gine?
U SVOJEM posljednjem izvješću Američki institut za sigurnost na cestama (IIHS) proveo je istraživanje s ciljem da statistički pokaže u kakvim i kojim vozilima prometne nezgode najčešće završavaju smrtnim slučajem i tako skrenu pozornost na potrebu daljeg usavršavanja elemenata pasivne i aktivne sigurnosti.
Iako je statistika neumoljiv i možda optimalni pokazatelj nekog trenda, u ovom slučaju jednoznačan odgovor je gotovo nemoguće dati. Osnovni razlog leži u činjenici da je i uz određene pretpostavke gotovo nemoguće izolirati samo jedan parametar, pa u konačnici rezultate i krajnje zaključke redovito prate izuzeci potvrđujući tako logički besmislenu izreku kako "iznimka potvrđuje pravilo". U svakom slučaju, ovo je istraživanje ipak uspjelo uputiti na potencijalne crne točke u automobilskoj sigurnosti, ali i dalo osnovne smjernice za njihovo ublažavanje, ako već ne i potpuno klanjanje. Dobar primjer je ESC (electronic stability control), u nas češće korišten pod pojmom ESP (eletronic stabilty program), sustav elektronskog nadzora dinamičke stabilnosti, koji će postati dio serijske opreme na svim modelima dostupnim na američkom tržištu. Neke procijene govore da bi se već time smanjio broj prometnih nezgoda za čak 6.000 i spasilo nevjerojatnih 10.000 ljudskih života. I to u samo jednoj godini.
Chevrolet je najbolji, ali i najgori
Za razliku od sporta gdje se pamte samo najbolji, ovdje je situacija kudikamo drugačija. Bilo da se radi o istraživanju zadovoljstva kupaca, kvaliteti i troškovima vlasništva, gotovo jednako bitni su vrh i začelje ljestvice. Tako je i ovdje, uz iznimku da se može desiti da ista marka ima predstavnike u više područja. I dok je kvaliteta proizvoda isključivo vezana uz marku, u pogledu sigurnosti glavni faktor je konstrukcija vozila i još niz parametara poput serijske opreme i prosječne starosne dobi vozača.
BMW serije 7
Tako je u ovom slučaju model s najmanjim brojem smrtno stradalih na duši Chevrolet Astro, veliki monovumen, u kojem smrtno strada sedam putnika na milijun vozila. Inače, odličnim rezultatom smatra se sve ispod 20 smrtno stradalih na milijun vozila. U toj domeni, Astro je jedini američki model, a svi ostali imaju europske ili japanske korijene. Od modela dostupnih na europskom tržištu valja svakako spomenuti BMW-ovu seriju 7, Audi A4, Mercedesovu E i M klasu, kao i Toyotine, odnosno Lexusove SUV-ove.
Pričamo li o najgorima poglavlje opet otvara Chevrolet, i to s modelom Blazer (naslovna slika) u kratkoj izvedbi i s pogonom na prednje kotače. Ovaj model s izrazito visokim težištem već je dugi niz godina predmet učestalih kritika, a isto potvrđuje i istraživanje prema kojem u Blazeru smrtno strada 232 putnika na milijun vozila.
Acura RSX
Slijedi ga sportska Acura RSX s 202 smrtno stradala, zatim i nešto manje "ubojit" Nissan 350Z. Potom se niz širi na modele iz domene tzv. small vozila. Ovdje spadaju modeli kao što su Kia Rio (prošla generacija), Dodge Neon, Chevrolet Cavalier i sl. Ima nešto i terenaca, bolje rečeno kamioneta kao što su Ford Ranger i Mazda B.
Veličina je bitna
Već se iz rečenog mogu zaključiti dvije stvari. Prva je svakako da je veličina vozila itekako važan faktor sigurnosti. Čak 11 od 16 najgorih spadaju u segment tzv. malih automobila, dok s druge strane od 15 najboljih modela niti jedan ne pripada segmentu malih automobila. Istina, postoje izuzeci, poput Blazera, ali u načelu vrijedi pravilo da su niže klase vozila fatalnije od viših. Još jedan izuzetak su karavani kod kojih s veličinom raste i broj smrtnih slučajeva u nesrećama. No, ovdje se isprepliće jedna druga činjenica, a to je da su za upravljačem redovito stariji vozači. Naime, istraživanje je pokazalo da starosna dob vozača ima itekakav utjecaj na učestalost prometnih nezgoda sa smrtno pogibeljnim epilogom. Zanimljivo je da je problematika utjecaja starosti na sigurnost u nas gotovo pa tabu tema, a govori se tek o neiskustvu mladih vozača kao glavnom i jedinom problemu.
Ford Excursion
Također, prosječna "smrtnost" kod velikih SUV-ova je nešto veća, prvenstveno "zahvaljujući" Ford Excursionu, koji je sa 115 poginulih na milijun vozila drastično podigao prosjek cijele klase. Ovdje je razlog učestalost prometnih nezgoda gdje pri naglim promjenama smjera dolazi do prevrtanja vozila, a kao posljedica visokog težišta vozila. Standardna boljka terenske koncepcije vidljiva je i na ostalim američkim modelima s izuzetkom serije F (Ford), koja je osjetno poboljšana. U pravilu je odnos smrtno stradalih u prevrtanjima između osobnih automobila i terenaca 1:3.
ESP i modernija koncepcija podvozja mogli bi osjetno poboljšati omjer u korist terenaca. Najbolji primjer je Lexus i njegov model RX sa pogonom na jednu osovinu na kojem nije zabilježeno niti jedno prevrtanje (sa smrtnim posljedicama). Vratimo li se na najgore i najbolje reći ćemo da niti jedan od 16 najgorih modela na tržištu nije imao ESP, dok u 15 najboljih ESP sustav posjeduje njih čak 13. Dovoljno za opravdanost serijske ugradnje ESP-a u sva vozila. Ovdje ćemo još reći kako s obzirom na masu opet vrijedi pravilo da se češće pogiba u modelima manje mase.
Lexus RX330
Druga činjenica koju organizacija koja sebe naziva neovisnom ne spominje je da su se europski modeli pokazali ukupno najboljima. Primjerice, VW Golf je najbolji u segmentu malih vozila, Audi A4 i VW Passat u domeni limuzina srednje klase, a kad su u pitanju "luksuznjaci" glavnu riječ vode Mercedes, Volvo i BMW.
Više o istraživanju
IIHS se bavi ovim istraživanjem od kasnih 1980-tih. U posljednjem izdanju istraživanjem je zahvaćeno 202 modela proizvedenih u razdoblju od 2001. do 2005. g, koji su proizvedeni u najmanje 120.000 primjeraka i zabilježeno je barem 20 smrtnih slučajeva u razdoblju obuhvaćenom istraživanjem (2002-05).
Konačni rezultat je 79 poginulih na milijun vozila. U razdoblju od 1990-94 prosječna smrtnost je bila 110, a u razdoblju 1999-2002 iznosila 87. Dakle, broj smrtno stradalih u prometnim nezgodama je iz godine u godinu sve manji.
Kad se sve zbroji i oduzme istraživanje je pokazalo sve ono što smo znali. Prije svega, novac je bitan faktor u kreiranju sigurnosti čega su svi svjesni. Nadalje, veličina čelične barijere oko putničke kabine ne znači puno ukoliko je težište vozila visoko, jer će tada loše dinamičke karakteristike u neku ruku poništiti efekt deformacijskih zona. Izuzetak su SUV-ovi opremljeni ESP-om kod kojih je učestalost prevrtanja, kao glavne boljke, osjetno niža. No, valja imati na umu da niti ESP nije svemoguć. U svakom slučaju, vozila su svakim danom sve sigurnija. Sve stroži sigurnosni standardi i pritisak javnosti konačno daju opipljive rezultate. Barem kad su SAD u pitanju.
Miljenko Nikolić, dipl. ing.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati