Hoće li kod nas zaživjeti održive škole?!

Hoće li kod nas zaživjeti održive škole?!

Foto: 123rf

CJELOVITA kurikularna reforma koju nova Vlada želi zaustaviti te se još uvijek čeka konačan status te odluke, jedna je od prvih mjera kojom bi trebala započeti realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Cilj Cjelovite kurikularne reforme je transformacija sustava odgoja i obrazovanja u korisniji i smisleniji sustav koji odgovara potrebama novih generacija i društva u cjelini. Njome će biti određena kvaliteta odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta poziva učitelje, nastavnike, odgajatelje, stručne suradnike i ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanovana praćenje rada na kurikularnoj reformi i aktivno uključivanje (http://www.kurikulum.hr/). 
 
Cjelovitu kurikularnu reformu podržala je i Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) izdavanjem besplatnog priručnika Održive škole – temelji bolje budućnostikoji daje smjernice prema integriranoj održivosti.Održivi razvoj je velika tema, sjecište mnogih područja i predmeta, primjerice likovnog, matematike, prirode, biologije, kemije, hrane, zdravlja, znanosti, gospodarstva itd. Cjelovitom kurikularnom reformom prepoznata je važnost teme održivog razvoja te je predviđena kao međupredmetna tema.
 
Održiva škola

Održiva škola, prema definiciji Global Learning, priprema mlade ljude za dugoročno održivo življenje kroz učenje, povezivanje i svakodnevne prakse. Vodi je posvećenost:
 
- brizi za same sebe (naše zdravlje i dobrobit),
- brizi jednih za druge (preko kultura, mjesta življenja i pripadanja određenoj generaciji) te
- brizi za okoliš (lokalno i globalno).

Primjeri škola iz priručnika Održive škole – temelji bolje budućnosti svojim učenicima pružaju mogućnosti da kroz praktični rad stječu znanja i vještine blisko povezane s konceptom održivosti. Ističu važnost vlastito uzgojene hrane, učinkovitog korištenja energije i prelaska na obnovljive izvore energije, poučavaju o odgovornoj potrošnji te smanjivanju nepotrebnog otpada, recikliranju te očuvanju biološke raznolikosti. Obrazovni pristupi potiču kritičko mišljenje i preispitivanje prevladavajućih obrazaca ponašanja u društvu. Paralelno osvještavaju potrebu pravedne raspodjele materijelnih dobara i međusobne jednakosti svih ljudskih bića. Tu su primjeri permakulturnog dizajna škole i okoliša škole, eksperimentalnih modela obrazovanja, subvencioniranih te svima dostupnih programa, uvođenja izbornih predmeta i organiziranjaučeničkih poduzeća, primjeri samodostatnih projekata, interaktivnih živih učionica. Inspirativni su i primjeri iz Hrvatske raznolikih programa, projekata i učeničkih zadruga.
Uz mnogobrojne primjere škola koje teže integriranju održivosti te primjere školskih kurikuluma, posebnu vrijednost priručniku daju konkretni nastavni sadržaji te komunikacijski alati. Nastavni sadržaji prilagođeni su uzrastu, a obuhvaćaju teme Tlo, Energija i Misli lokalno, djeluj globalno.

„Važno je raditi na samopouzdanju djece i mladih, jer samo oni koji se istinski brinu za sebe i drže do sebe ne boje se drugih, ne traže krivce u drugima i ne vide okoliš izvan nas samih odvojeno od nas ljudi.“

Komunikacijski alati

Autori priručnika primjetili su nedostatak alata za komunikaciju i razmjenu ideja i učinjenog koje vide kao točke sinergije i alate osnaživanja. U posebnom poglavlju predstavili su stoga najbolje primjere korištenja najsuvremenijih tehnologija u poučavanju i suradnji oko poučavanja održivog razvoja.


 
Primjeri komunikacijskih alata uključuju sadržaj i metode rada te idu i korak dalje, odnosno otvoreni su za participaciju omogućavajući razmjenjivanje znanja i iskustva učitelja i učenika. Svi ih možemo koristiti i dobra je vijest da ih desetak učitelja s područja Hrvatske već koristi.
Na adresi Globalni otisci, organizacije sa sjedištem u Londonu, mogu se pronaći sadržaji izračunavanja globalnog otiska kroz deset tema globalnog karaktera: dug, energija, hrana, zdravlje, izbjeglice, trgovina, transport, otpad, voda i žene te obrazovni materijal u svrhu opismenjavanja o temama: pravedna trgovina, hrana, transport, otpad i voda. 
 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na adresi Centra ekopismenosti sa sjedištem u Berkleyu u SAD-u mogu se pronaći primjeri obrađivanja pojedinih tema u okviru školskog kurikuluma za održivost. Temelje se na četiri glavna principa:
 
- priroda je naša učiteljica
- održivost je praksa cijele zajednice
- stvaran svijet je optimalno okruženje za učenje
- održivo življenje ima temelje u dubinskom znanju o prostori gdje živimo, učimo i radimo.

Zdravorazumski zaključak Capre, cijenjenog poznavatelja i praktičara održivosti, osnivača Centra, je da nećemo nikada shvatiti niti pod kojim obrascima niti na kakvim odnosima je utemeljena priroda na našem planetu, ukoliko se ne opismenimo u ekološkom smislu. Nesposobnost uočavanja očitog Capra tumači kao krizu percepcije koja nas sprječava shvatiti kako su i naša ljudska društva i zajednice, naša ukupna civilizacija, dugoročno mogući jedino na istim tim obrascima i odnosima kakvi postoje u prirodi. Ta načela su: mreže, kruženja, solarna energija, raznolikost, partnerstva i dinamična ravnoteža.

GEF (Green Education Foundation) vode se riječima: „Obrazovanje za održivost usvaja modele učenja koji povezuju okolnosti stvarnog svijeta sa širokom brigom ljudi za okolišne, ekonomske i društvene sisteme.“ Osobita vrijednost GEF sustava je otvorenost i za učenike i učitelje te besplatne i svima dostupne skripte s praktičnim savjetima i sadržajima.
 
Ovaj vrlo koristan priručnik možete besplatno preuzeti:
 
 
 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara