100 godina zagrebačke zvjezdarnice

Zvjezdarnica na zagrebačkom Gornjem gradu danas obilježava 100. obljetnicu od utemeljenja kada je 5. prosinca 1903. svečano otvorena, a za prvog upravitelja izabran poznati popularizator prirodnih znanosti i tehnike Oton Kučera. L

Zagrebačka Zvjezdarnica, utemeljena na poticaj Hrvatskog prirodoslovnog društva, prva je gradska zvjezdarnica u ovom dijelu Europe.

Tadašnje Gradsko poglavarstvo je za potrebe Zvjezdarnice predalo prostorije na Popovom tornju, odobrilo sredstva za građevinsku adaptaciju, postavljanje astronomske kupole i teleskopa.

U čast njena otvaranja, hajdelberški astronom August Kopff je planetoid broj 589 otkriven 1906. nazvao "Croatia" čime je doprinio međunarodnom ugledu i afirmaciji zagrebačke Zvjezdarnice.

Uz znanstveni rad, zagrebačka Zvjezdarnica je od samog početka znanost i popularizirala pa je sredinom 20. stoljeća, putem svojih esperantskih izdanja, postala poznata diljem svijeta. 60-ih godina prošlog stoljeća nabavljen je elektrificirani teleskop za kvalitetniji znanstveni rad, potom i planetarij koji je bio veliki kulturološki doprinos Zvjezdarnice i Hrvatskog prirodoslovnog društva, a do danas je ostao u funkciji u Tehničkom muzeju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sredinom 80-ih godina 20. stoljeća kompleks zgrada kojemu pripada Zvjezdarnica značajnije je preuređen, 1992. postavljena je nova kupola, prostor je suvremeno opremljen, a djelatnost modernizirana.

U Zvjezdarnici se i danas okuplja mnoštvo ljubitelja astronomije i prirodoslovlja. Tradicijskim programom za građanstvo: predavanjima, promatranjima neba i drugim, Zvjezdarnica je potvrdila svoj kulturološki doprinos životu grada Zagreba.

Zvjezdarnica je prisutna u svim značajnijim projektima i programima astronomske edukacije, a znanstveni rad na području fizike Sunca trenutno provodi u suradnji s Opservatorijem Hvar.

Povodom 100. obljetnice utemeljenja Zvjezdarnice na Popovom tornju u petak je upriličen prigodni cjelodnevni program i dodjela Nagrada tehničke kulture "Dr. Oton Kučera" za 2002., među ostalima, i Vladimiru Štanclu, dobitniku nagrade za životno djelo.

(Hina) bdj ln

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara