2050. BIT ĆE PUNO VIŠE GLADNIH NEGO DANAS

Pedesetih godina ovog stoljeća glad i bijeda u svijetu mogli bi poprimiti puno veće razmjere nego danas, upozorio je američki ekolog David Pimentel sa Sveučilišta Cornell u Ithaci na godišnjoj skupštini Društva znanstvenika AAAS u Seattleu.

Gotovo polovica ljudi u svijetu nema dovoljno hrane, što nije viđeno u povijesti čovječanstva, upozorio je Pimentel.

Ekologija predviđa još gori trend koji će postojeću bijedu samo dodatno produbiti. I dok će se, prema dosadašnjoj stopi rasta stanovništva, broj stanovnika u svijetu drastično povećavati, obradive zemlje polako će nestajati, objavila je agencija ddp.

Čovječanstvo godišnje izgubi više od 10 milijuna hektara obradivih površina zbog erozije tla, a samo tijekom prošlog desetljeća ta se površina po glavi stanovnika smanjila za 20 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
S druge strane, 99,8 posto hrane dolazi sa zemlje. Doduše prinos žitarica, koje su glavni izvor hrane, od 1985. je u laganom porastu, ali to ipak nije dovoljno da bi se držao korak s brzim porastom broja stanovnika, ustvrdio je Pimentel.

Udvostručeno će čovječanstvo potrošiti sve zalihe pitke vode i hrane, a zbog nedostatka hrane čovjek je skloniji bolestima, što će još više produbiti bijedu, prognoziraju znanstvenici.

Po njihovu mišljenju neujednačenost broja stanovnika i količine hrane može se nadoknaditi samo aktivnom zaštitom obradivih površina te izvora pitke vode i goriva.

(Hina) xkt ydgk

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara