Foto: vlada.hr, Boris Kovačev, Goran Mehkek, Vojko Bašić/Cropix

"OVA RASPRAVA bila je sasvim nedemokratska. Pa ne možete za Ivu Sanadera govoriti da je kukavica i izdajnik", govorila je Jadranka Kosor prije točno 600 dana kada je u Saboru tražila povjerenje za svoju tek izabranu Vladu najavljujući oštru bitku protiv gospodarske krize. Tada je naglasila da za pad BDP-a nije kriva ni jedna hrvatska Vlada, nego da je kriza uvezena.

Kada u svijetu nestane krize, nestat će i u Hrvatskoj, rezimirali su tada "zdravorazumski" HDZ-ovci u sabornici čvrsto stojeći na poziciji da neće raspisati prijevremene izbore.

Kosor se odrekla svih obećanja osim onog da nema prijevremenih izbora

Danas, Sanader ne samo da je postao izdajnik i kukavica nego je postao i osumnjičenik i glava korupcijske hobotnice te glavno pokriće za gotovo sve državne probleme. Kosor i dalje gubi bitku protiv krize iz koje polako izlaze sve zemlje iz susjedstva dok se sve češće za pad BDP-a i loše ekonomske brojke optužuju bivše vlade od Sanaderove pa sve do one Račanove prije deset godina.

Jedino kada se govori o prijevremenim izborima, Kosor je ostala dosljedna. Mandat HDZ-a koji je sa Sanaderom dobio izbore 2007. godine ostat će do samog zakonskog kraja. Tko preživi, pričat će.  Zanimljivo je, kada gledamo unatrag, da je Kosor uporno ponavljajući odgovor da nema izbora jedino mijenjala argumente.

U samim počecima argument protiv izbora bio je da Vlada ima legitimitet jer su dobili izbore. Odnosno da je Sanader otišao, ali da sve ide svojim tijekom i da sve ostaje zapravo isto. Osim Sanadera kojega nema jer su umorio radeći za Hrvatsku.

Za pola godine, negdje u siječnju 2010. godine slušali smo argumente da oni koji traže prijevremene izbore zapravo žele zaustaviti antikorupcijsku kampanju te da ako HDZ ode s vlasti Mladen Bajić, DORH i policija prestat će istraživati kriminal u javnim i državnim tvrtkama.

Trošenje argumenata

Kada se istrošio i taj argument, hladna Kosor negdje u proljeće prošle godine objašnjavala je da su njene mjere za gospodarski oporavak taman počele davati rezultate pa da bi izbori to mogli poništili.

Nakon ljeta u jeku afere oko potpisivanja peticije za referendum Kosor je izvlačila argument da se izbori ne mogu raspisati, jer su upravo u tijeku nužne reforme kao i da se upravo sprema na teške i bolne rezove.

Danas, nakon 600 dana, kada su svi argumenti ove Vlade odavno potrošeni, a Hrvatska ne samo da stoji u mjestu nego i nazaduje s gotovo 350 tisuća nezaposlenih, glavni argument zašto Hrvati još ne mogu na izbore je da bi prijevremeni izbori usporili ulazak Hrvatske u Europsku uniju. 

No što je zapravo učinila premijerka Kosor, posebno na ekonomskom planu, kako bi Hrvatsku izvukla iz krize? Uvidom u najbitnije odluke Vlade Jadranke Kosor došli smo do zaključka da je jedina uspješna mjera koju je donijela bila ona o haraču i podizanju stope PDV-a o čijem spuštanju danas nitko ne govori pa ni oporba. Svaka druga mjera ili ekonomski pokazatelji u koje se uplitala Jadranka Kosor imali su katastrofične razmjere. 

KRIZNI POREZ: Bila je prva mjera Vlade Jadranke Kosor u suzbijanju ekonomske krize i spašavanja opustošene državne blagajne. Krajem srpnja 2009. premijerka Kosor se bacila na posao rebalansa proračuna koji je trebao spasiti Hrvatsku. Pod izlikom da je riječ o nužnim mjerama koje moraju odmah biti provedene narod je morao prihvatiti harač. U godinu dana od harača država je dobila oko 3 milijarde kuna.

PDV: Veća stopa PDV-a također je išla u paketu prvog rebalansa proračuna. Kosor je danima obilazila gospodarstvenike da ne povećavaju cijene svojih proizvoda. Pravu istinu o haraču i PDV-u izrekao je krajem 2009. godine tadašnji ministar financija Ivan Šuker kada je rezimirajući poslovnu godinu doslovno rekao: Isplaćene su sve plaće, mirovine i ostale obveze te Hrvatska nije ni bankrotirala niti propala.

NEZAPOSLENOST: "Ja svakih desetak dana tražim podatke o kretanju nezaposlenosti. Evo, u svibnju se broj nezaposlenih smanjio na ukupno 296.438 nezaposlenih, a u Zavodu za zapošljavanje mi je rečeno kako se samo 30 posto od novozaposlenih odnosi na sezonske poslove", pohvalila se na sjednici Vlade Kosor u lipnju 2010. godine. Prije desetak dana rekla je da nije imala pojma da je broj nezaposlenih tako visok dodajući da Vlada nije htjela prikriti da je broj prešao 330 tisuća. Obećavali su sve: od subvencija preko novih investicija do novih poslova pa čak i da će se zapošljavati u državnim tvrtkama te pastiri po livadama Hrvatske. Činjenica je da se Hrvatska nalazi na rekordnim razinama nezaposlenosti, a Kosor je najavila da će - osnovati povjerenstvo.

NELIKVIDNOST: Učinit ćemo apsolutno sve da riješimo problem nelikvidnosti, najavljivala je premijerka Kosor, a to je mislila napraviti razgovarajući s menadžmentom državnih tvrtki kao i s najjačim gospodarstvenicima u zemlji. Niz višesatnih sastanaka Kosor rezultirao je unutarnjim dugom na rekordnoj razini. Riječ je o 35 milijardi kuna od čega 13,5 milijardi kuna otpada na poreze i doprinose koje poduzetnici nisu isplatili državi.

VANJSKI DUG: O vanjskom dugu Kosor nikada nije voljela previše pričati. Još manje je o tome volio pričati bivši ministar financija Ivan Šuker, a nova ministrica Martina Dalić gotovo pa nikako. To ne bi trebalo biti previše čudno ako se zna da bi se u dvije i pol godine Vlade Jadranke Kosor, od srpnja 2009. do kraja 2011. godine, vanjski dug Hrvatske povećao za šest milijardi eura. Dug se otprilike povećava za 200 milijuna eura po mjesecu. Kosor i dalje tvrde da povećanje vanjskog duga nije u cilju održavanja na vlasti.

JOJ, TAJ BDP: Kada je tek došla na vlast u srpnju 2009. godine o padu BDP-a Kosor je rekla sljedeće: To ne događa samo nama niti je za to kriv itko iz Vlade. Kada je napokon BDP bio u plusu krajem 2010. godine rekla je da je to uspjeh Vlade i dokaz da smo prema izlasku iz krize. Bio je to onaj rast od 0,2 posto kojega je većina ekonomskih analitičara smatrala statističkom greškom. Da idemo još prema dolje, dokaz je procjena da je u četvrtom tromjesečju BDP zapravo oslabio za 0,9 posto. Službeni rezultati bit će poznati za koji dan, a i dalje su najteži utezi koji gospodarstvo vuku prema dolje slabost investicija te proizvodnja i uvoz kapitalnih proizvoda.  

INVESTICIJE: Kada je Kosor u travnju 2010. godine predstavila veliki plan Vlade za izlazak iz gospodarske krize bitna stavka je bila uklanjanje prepreke za strana ulaganja. Nakon šest mjeseci glavinjanja oko dovlačenja stranih investitora uključujući i posjet premijerke Egiptu, zaključilo se kako bi bilo dobro dovesti čovjeka u Vladu koji bi se bavio samo time. Tako je krajem godine Vlada dobila novog čovjeka u liku Domagoja Miloševića koji je jedino suvislo rekao da strane investitore guši - birokracija.

NOVO MINISTARSTVO: Kosor je kao važan kotač izlaska Hrvatske iz krize te normaliziranje troškova državnog aparata predstavila novo ministarstvo i to Ministarstvo uprave. Temeljna zadaća Ministarstva bila je reforma državne uprave, a u skladu s reformom i broj zaposlenih u državnoj i javnoj upravi. Broj zaposlenika trebali smo imati u jesen 2009., pa je rok prolongiran na početak 2010, sredinom 2010. na posebnoj konvenciji saznali smo da se na tome radi, a prije par tjedna saznali smo kako će se broj zaposlenih znati negdje za šest mjeseci.

BOLNI I NUŽNI REZOVI: Osim udaranja po džepovima građana kroz krizni porez i veću stopu PDV-a kao i po nekim uvedenim stopama poreza bolnih i nužnih rezova nije bilo. Primjerice Vlada je donijela pa ukinula odluku o nabavci novih automobila. Vlada je donijela pa ukinula odluku o novim zapošljavanjima u državnoj upravi. Vlada je donijela pa odgodila odluku o 5-postotnom smanjenju državnog birokratskog aparata. Hrvati su u vrijeme Jadranke Kosor i njenog glavinjanja dok je tražila "put prema putu" ostali su i bez poreznih olakšica.   

MODELI ZA SPAS GOSPODARSTVA: Još prije godinu i pol dana Kosor je izvukla kao vrlo jaki adut iz svog rukava spasonosnu mjeru za gospodarstvo. Tada je predstavljen paket modela za spas poduzetništva, "A" i "B" i "C". Vlada i dalje ne želi priznati potpuni krah takvih modela koji su svojedobno bili predstavljeni kao slamka spasa za hrvatske gospodarstvenike. Umjesto priznavanja poraza dočekali smo nadogradnju modela poput pompozno predstavljenog na Vladi modela A+ kao i spuštanje kriterija jer hrvatski poduzetnici zbog neshvatljivo komplicirane birokracije nisu mogli aplicirati za pomoć.

STAMBENA POLITIKA: Početkom 2010. godine Vlada je odlučila kako će kupcima koji se odlučuju za kupnju prvog stana posuditi u prosjeku 200 eura po kvadratu stana. Krajnji rezultat je da se gotovo nitko nije prijavio, a cijena kvadrata koja je do sada padala, u prosjeku je porasla za, vidi slučajnosti, 200 eura. Prije par tjedana Kosor je najavila da će probati ponovno i to s kreditiranjem kupaca stanova. Prema tome bi uz banku, kupci dugovali i državi.

HVALA ŠTO SE ZABORAVILI: Sjećate se Fonda za spas gospodarstva, spasonosne mjere za izbavljivanje Hrvatske iz krize? Sjećate se mantre da će odmah ukinuti općine i županije? Sjećate se priče o podupiranju uspješnih tvrtki, a dizanja ruku od neperspektivnih? Sjećate li se niza sastanaka, povjerenstava i izjava da Hrvatska napokon vidi svjetlo na kraju tunela? Uostalom, jednu od najboljih ocjena za rad Vlade Jadranke Kosor u izbavljivanju Hrvatske iz krize dao je novi predsjednika HUP-a kazavši: Pa ovdje se samo priča, ništa se ne radi! Da bi Kosor uvrijeđeno odgovorila: Pa sastanci su za dogovore!