Amnesty: Rat protiv terora učinio svijet opasnijim, a ne sigurnijim

RAT PROTIV terorizma kojega su pokrenuli zapadni čelnici učinio je svijet još nesigurnijim, ističe međunarodna organizacija za zaštitu ljudska prava Amnesty International u svom godišnjem izvješću, objavljenom u srijedu.

Tijekom prošle godine ljudska prava su bila ugrožena, međunarodni zakoni potkopavani, a vlade zaštićene od pomnog ispitivanja, ističe u svom izvješću za 2002. godinu ova međunarodna organizacija sa sjedištem u Londonu.

U jednoj od najžešćih kritika politike koju je pokrenula američka vlada, međunarodna organizacija za ljudska prava ocijenila je da su napori na zaustavljaju terorizma nakon napada na SAD u rujnu 2001. imali i snažan negativan učinak.

Rezultat toga je, navodi Amnesty, da "su produbljene razlike među ljudima različitih vjera i podrijetla stvarajući tlo za nove sukobe" te da se mnogi ljudi širom svijeta osjećaju nesigurno.

Amnesty ističe da svijet ne radi dovoljno na rješavanju poslijeratnih problema u Iraku i Afganistanu, a riječ je o zemljama u kojima su snage predvođene SAD-om pokrenule vojne akcije u sklopu rata protiv terorizma.

"Postoji vrlo ozbiljna opasnost da Irak krene putem Afganistana

Tekst se nastavlja ispod oglasa
ne učine li se stvarni napori da se odgovori pozivu iračkog naroda na uspostavu reda i mira te punom poštivanju ljudskih prava", ističe britanska direktorica Amnestya Kate Allen. Amnesty kaže da su milijuni Afganistanaca suočeni s nesigurnom budućnošću, iako je već prošlo više od 18 mjeseci od okončanja rata u toj zemlji.

Međunarodna organizacija, koja je postala najveća i najuglednija skupina za zaštitu ljudskih prava otkako je osnovana prije 40 godina, ukazala je na činjenicu da američke vlasti još uvijek drže zatočenima više od 600 ljudi u zaljevu Guantanamo bez podizanja optužnice protiv njih ili suđenja.

Organizacija je ukazala i na veliki broj žrtava i kršenja ljudskih prava u Obali Bjelokosti, Kolumbiji, Burundiju, Čečeniji i Nepalu, u vrijeme dok je međunarodna pažnja usredotočena ponajviše na Irak.

Što se tiče situacije na Bliskom istoku, Amnesty navodi da je kriza ljudskih prava u Izraelu i na okupiranim teritorijima, unatoč tome što se ta tema najviše razmatrala, prošle godine bila među problemima na čijem je rješavanju međunarodna zajednica najmanje učinila.

Ukazuje se i na jačanje antiterorističkih zakona u Britaniji, glavnom savezniku Sjedinjenih Država, primjerice produljivanjem vremena tijekom kojeg osumnjičena osoba može biti zatočena bez optužnice sa sedam na 14 dana.

Glavne žrtve kršenja ljudskih prava u europskim zemljama i središnjoj Aziji su tražitelji azila i pripadnici etničkih manjina, ističe u svom godišnjem izvješću Amnesty. Tako se, primjerice, kritizira Austriju zbog njezine politike prema azilantima i "brutalnosti" policije u pojedinim ekscesnim slučajevima. Ukazuje se i na to da su u Rusiji, primjerice, osobe koje pripadaju etničkim manjinama podvrgnute "općoj diskriminaciji", a spominju se i ozbiljna kršenja ljudskih prava u Čečeniji.

U izvješću se, među ostalim, navodi da se u Turskoj, unatoč najnovijim reformama zakonodavstva, još uvijek provode uhićenja i optužbe zbog političkog mišljenja te pribjegavanje mučenju. Japan je pak nastavio tijekom 2002. u tajnosti s egzekucijama svojih zatočenika koji bivaju lišeni mogućnosti susreta s obiteljima, a uvjeti u kojima drži osuđene na smrt su "nehumani i degradirajući".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara