Analiza Oreškovićevih reformi: Ponavlja sve ono što su govorili i njegovi prethodnici
Foto: Hina
TIHOMIR OREŠKOVIĆ, mandatar za sastavljanje hrvatske Vlade danas je javnosti predstavio reformski okvir u kojem planira funkcionirati.
Prema njegovoj najavi, buduća vlada koncentrirat će se na pet točaka: povećanje efikasnosti javnog sektora, povećanje konkurentnosti (temeljno na Doing Business istraživanju Svjetske banke), povećanje investicija (kroz bolje korištenje EU fondova), smanjenje duga i deficita kroz privatizaciju državnih nekretnina i nestrateških poduzeća te reformu zdravstvenog sektora.
Krpanje proračuna prodajom državne imovine
Uglavnom, radi se o mjerama koje su najavljivale gotovo sve vlade do sada, tako da nismo čuli ništa novo. Sve smo to već čuli i od Milanovićevih ministara..
Deficit i javni dug, kako je najavio Orešković, a čega su se mnogi pribojavali, ne planira se smanjivati drastičnim rezovima, već kombinacijom povećanja prihoda od privatizacije i smanjenjem rashoda racionalizacijom državne potrošnje.
Pripreme za privatizaciju državne imovine napravila je još Milanovićeva vlada, donošenjem Plana upravljanja državnom imovinom. Državni ured za upravljanje državnom imovinom podijelio je tvrtke u tri kategorije.
U prvoj su tvrtke za kojima postoji dugoročna društvena potreba i za koje nije predviđena privatizacija. To su javne tvrtke iz sektora prometa, energetike, šumarstva, voda, igara na sreću, te nekoliko agencija.
U drugoj kategoriji su društava u većinskom vlasništvu države za koja je predviđeno restrukturiranje, privatizacija, prodaja ili izlazak na tržište kapitala.
U trećoj kategoriji su tvrtke u kojima država ima udio manji od 50 posto i čije dionice kotiraju na burzi, a za koja je predviđena prodaja ili pak kupnja od trećih osoba.
Orešković danas nije precizirao što bi točno moglo u privatizaciju, ali se izjasnio da smatra da je energetski sektor od strateške važnosti, ali i da bi trebalo realno procijeniti koje tvrtke nisu strateške i koje bi se moglo prodati.
Osim tvrtki, država ima i veliki broj nekretnina koje su nemaju nikakvu korisnu svrhu, tako da je i to predviđeno za prodaju.
Poboljšanje poslovne klime
Što se tiče Doing Business ljestvice, koja pokazuje lakoću poslovanja u Hrvatskoj, prošle godine završili smo na 40. mjestu, što je bez promjene u odnosu na godinu ranije.
To je također priča koju slušamo već godinama, no za pretpostaviti je da Orešković zna kakva je "lakoća" poslovanja u Hrvatskoj, s obzirom da su gradili tvornicu dok je bio u Plivi, pa mu je poznato s kakvim problemima se susreću investitori.
Na zdravstvene usluge trošimo 5500 kuna po stanovniku
Vjerojatno do sada nismo imali vladu koja nije najavljivala reformu zdravstva, pa je to najavio i Orešković.
Hrvatski građani za zdravstvene usluge triše oko 5500 kuna godišnje. Prije izdvajanja iz državne riznice, koje je provedeno 1. siječnja 2015., troškovi zdravstva iznosili su oko 24 milijarde kuna, dok su prikupljeni doprinosi iz zdravstvenog osiguranja bili oko 18 milijardi, pa je zdravstveni sustav bio jedan od većih izvora proračunskih manjkova.
Iako nitko normalan ne želi da bolesni ljudi umiru na cesti, sasvim je sigurno da će se dio tereta financiranja liječenja prebaciti direktno na građane, koji uostalom financiraju i proračun, jer novac, barem za sada, ne pada s neba.
Ostaje jedino pitanje koliko će te reforme biti socijalno osjetljive s obzirom da je jedan od kandidata za ministra u tom resoru, Ante Čorušić, ranije izjavljivao da bogati trebaju imati bolju skrb, a sirotinja "standardnu". Što znači "standardna usluga" tek ćemo doznati.
Orešković protiv "zamrzavanja" 2. mirovinskog stupa
Istaknuti član MOST-a Ivan Lovrinović zalaže se za "zamrzavanje" 2. mirovinskog stupa, odnosno da se novac koji građani mjesečno uplaćuju na račun svog mirovinskog fonda, preusmjeri u državni proračun.
Pobornici ove mjere smatraju da bi se drugi stup trebao ukinuti, a imovina prebaciti u proračun, jer je najveći dio akumuliranog novca i tako uložen u državne obveznice, odnosnu posuđen državi.
Orešković je na današnjoj konferenciji za novinare izjavio da smatra da se radi o privatnom novcu građana i da ga ne bi trebalo dirati.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati