VEČERAS, dok nogometna reprezentacija Hrvatske bude igrala protiv Argentine na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, dobar dio zemlje bit će prikovan za TV ekrane. No kako bi ove dvije zemlje prošle u ekonomskoj utakmici? Drugim riječima, koja ekonomski bolje ili barem manje loše stoji?

>> Hrvatska je korumpiranija od Nigerije

Kao što smo već pisali, suprotno našim uvriježenim pretpostavkama, da ne kažemo predrasudama, protivnica Hrvatske iz prve utakmice na Svjetskom prvenstvu, Nigerija, bolje stoji od naše zemlje po pitanju korupcije - barem prema istraživanju američke nevladine organizacije Global Financial Integrity (GFI). Ilegalni tokovi novca u Nigeriji su iznosili 38,24 % BDP-a, a u Hrvatskoj čak 73,16 % BDP-a.

Argentina je dobar dio 20. stoljeća bila destinacija brojnih emigranata iz Hrvatske, iako je taj migracijski tok bio više politički nego ekonomski motiviran. Ali ova zemlja ima dugu i burnu povijest ekonomskih nevolja koje u neku ruku nadmašuju i naše. "Argentinski paradoks" je ustvari jedinstven slučaj u ekonomskoj povijesti. Dok je ta zemlja početkom dvadesetog stoljeća bila deseta najbogatija zemlja na svijetu po glavi stanovnika, nakon Velike depresije počelo je propadanje argentinske ekonomije koje je potrajalo barem idućih pola stoljeća.  

I Hrvatska i Argentina imaju anemičan rast, ali Argentina ipak stoji nešto bolje

Ako pogledamo osnovne ekonomske pokazatelje kao što je BDP po glavi stanovnika, Hrvatska stoji bolje od Argentine, s 14,372 $ po glavi stanovnika prema argentinskih 10,148 $, prema podacima iz 2016. Što se omjera duga i BDP-a tiče, argentinski je znatno manji od hrvatskog - 57 % prema 78 % prošle godine. No dok je hrvatski posljednje tri godine u padu, argentinski u istom razdoblju raste.

Rast BDP-a za obje zemlje posljednjih dvadesetak godina gotovo je jednako anemičan, ali Hrvatska ipak stoji lošije. Dok je argentinski BDP prema podacima sa stranice Trading Economics u prosjeku godišnje rastao 0,65 % između 1993. i 2018., hrvatski je između 2001. i 2018. rastao 0,39 %. Još važnije, dok je Argentina u tom razdoblju diverzificirala svoju ekonomiju i osim poljoprivrede kao tradicionalne okosnice gospodarstva zabilježila rekordan rast u automobilskoj, tekstilnoj i energetskoj industriji, hrvatska je ekonomija ostala ovisna o turizmu, na koji otpada čak 20 % BDP-a, dok je industrija u kontinuiranom padu. 

Argentina je krajem prošle godine inicirala ozbiljan obračun s korupcijom, u sklopu kojeg je najmanje pet istaknutih bivših dužnosnika i nekoliko njihovih partnera u kriminalu iz privatnog sektora završilo u pritvoru i na sudu. "Nikad u povijesti Argentine nismo imali ovoliko važnih ljudi u pritvoru. Pitanje koje moramo postaviti dok gledamo u budućnost je predstavlja li ovo promjenu, dubinsku reformu ili samo reakciju na javni revolt. Dobit ćemo odgovor kroz nekoliko godina", rekao je ministar pravosuđa  Germán Garavano.

Paralele argentinske i hrvatske korupcije

Predsjednik Mauricio Macri, koji je na vlast došao 2015., obećao je dokinuti argentinsku kulturu nekažnjivosti za korupciju i mito reformom pravosuđa, većom transparentnošću državnih ugovora i praćenjem imovine javnih službenika. Ali kritičari su ga prozvali da, kao što je to prečesto slučaj, koristi borbu protiv korupcije kao sredstvo za obračun s oporbom, piše New York Times. Paralele s Hrvatskom više su nego očite - i tamo je rak-rana borbe protiv korupcije neučinkovito, usporeno i korumpirano pravosuđe, sa sudskim procesima visokim političarima koji se pokreću tek nakon što siđu s vlasti. Kao i ovdje, i u Argentini suđenja često odlaze u zastaru, a čak i ako su osuđeni, korumpirani političari pronađu način da ostanu na slobodi i zadrže prljavo stečenu imovinu. 

Kad je Macri došao na vlast, međunarodni investitori počeli su ulagati u argentinske stogodišnje obveznice u nadi da će njegova vlada desnog centra konačno stabilizirati gospodarstvo nakon višegodišnje ekonomske krize. Ali manje od tri godine nakon toga, Macri je zatražio kredit od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), što bi mogao biti prvi znak novih ekonomskih nevolja za tu zemlju. Štoviše, neki analitičari sugeriraju da bi novi problemi Argentine mogli biti pokazatelj nove globalne dužničke krize. 

>> Argentina će zatražiti pomoć od MMF-a

Vlada Argentine bila je prošlog mjeseca prisiljena zatražiti od MMF-a kredit od 30 milijardi dolara nakon što su njene protržišne reforme izazvale kolaps pesoa, koji je lani izgubio 25 % vrijednosti, i dramatičan skok kamatnih stopa na čak 40 %. Dug u stranoj valuti također je narastao na 40 % BDP-a, s 26 % dvije godine ranije. Jedina južnoamerička zemlja s višom stopom inflacije od Argentine bila je Venezuela, koja je trenutno usred potpunog ekonomskog i društvenog sloma zbog katastrofalne politike socijalističkih vlasti Nicolasa Madura i njegovog prethodnika Huga Chaveza. 

Argentina bankrotirala 2001., sada opet zatražila kredit od MMF-a

MMF je na kraju odobrio Buenos Airesu kredit od čak 50 milijardi $. Macri, koji se okrenuo MMF-u kad je ostao bez drugih opcija, uvjerava Argentince da će novi kredit "ojačati rast" i pomoći zemlji da "izbjegne krize poput onih koje smo imali u prošlosti", prenosi BBC. Argentina je, naime, prije 17 godina bankrotirala, a prije 12 godina raskinula sve veze s MMF-om.

Iako su ekonomskim nevoljama ove nekad izuzetno bogate južnoameričke zemlje doprinijele i, kako piše Economist, luđačke politike uzastopnih populističkih vlada, mnogi Argentinci još najviše krive upravo MMF. Naime, stroge mjere štednje koje je MMF devedesetih nametnuo u ovoj nekad izuzetno bogatoj južnoameričkoj zemlji dovele su do gospodarskog sloma 2001. koji je milijune iz argentinske srednje klase bacio u siromaštvo. Zbog posebnih mjera koje su kolokvijalno nazvane "corallito", štediše nisu mogli podići novce iz banaka punih godinu dana, kako ne bi došlo do serijskog bankrota. Zemlja je otišla u bankrot na najveći iznos u povijesti, kad su suverene države u pitanju - 80 milijardi dolara. 

Nakon što je otplatila svoj dug MMF-u 2006., Argentina je raskinula veze s ovim kontroverznim tijelom, kojeg ljevičarski ekonomisti krive za tjeranje brojnih zemalja u razvoju u dužničko ropstvo zbog promašenih ekonomskih smjernica. No uslijedio je još jedan tehnički bankrot 2014. kad je sud u New Yorku presudio da Argentina mora vratiti dug preostalim vlasnicima njenih obveznica na koje je bankrotirala 2001., što su uglavnom bili američki lešinarski fondovi. Budući da je vlada odbila isplatiti taj dug, zemlja se ponovo našla u bankrotu.

Macri je 2015. naslijedio ekonomiju u rasulu, s državnim institutom za statistiku koji je prikrivao stvarne stope inflacije, vladom koja je nametnula porez na izvoz i državnom bankom koja je tiskala novce i kontrolirala valutne tečajeve kako bi financirala rastući deficit.

Protržišne reforme koje je pokrenuo imaju za cilj poništiti dugogodišnju politiku ekonomskog protekcionizma i visokih državnih troškova pod njegovom prethodnicom Cristinom Fernandez de Kirhcner i njenim prethodnikom i pokojnim suprugom, Nestorom Kirchnerom. Novi stand-by aranžman s MMF-om sa sobom donosi i nove mjere štednje, što će izazvati dodatne tenzije i podjele između onih koji smatraju da je rješenje suradnja s MMF-om i onih koji se toj suradnji ogorčeno protive.

U svakom slučaju, Argentini će vjerojatno trebati još desetljeća da se oporavi od promašenih politika, korupcije, grabežljivosti i nesposobnosti svojih vlada svih boja - baš kao i Hrvatskoj.