Badinteru počasni doktorat zagrebačkog sveučilišta
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Postupak dodjele počasnoga doktorata nekadašnjem predsjedniku Arbitražne komisije Europske zajednice Robertu Badinteru pokrenut je na prekjučerašnjoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu, potvrđeno je danas u Rektoratu.
Badinter je ´svojim radovima i aktivnošću značajno pridonio borbi za pravnu kulturu, demokraciju i zaštitu ljudskih prava, a posebice je zadužio Republiku Hrvatsku u njezinoj borbi za samostalnost, u obrani od velikosrpskih presizanja te za međunarodno priznanje´, kaže se u prijedlogu za dodjelu doktorata.
Prvi put je prijedlog spomenut na sjednici Senata u studenom prošle godine, a na sjednici od 14. siječnja rektorica je imenovala povjerenstvo koje treba pripremiti izvješće za stjecanje počasnog doktorata, rekla je Hini akademska tajnica Sveučilišta Olga Šarlog Bavoljak.
Datum dodjele još nije poznat i treba ga dogovoriti s gospodinom Badinterom, a do sada su se svečanosti najčešće priređivale u svibnju ili lipnju, rečeno je.
Po izvorima iz Rektorata, ideja za počasni doktorat potekla je iz skupine sveučilišnih nastavnika ustavnog prava Pravnog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Aktualni senator francuske Skupštine i počasni profesor Robert Badinter za Hrvatsku je osobito značajan kao predsjednik Arbitražne komisije Europske zajednice utemeljene na Konferenciji o Jugoslaviji.
U jeku napada na Hrvatsku, 26. rujna 1991., on je izjavio kako se jugoslavenska kriza može riješiti samo pravno.
´Korištenje sile mora biti u cijelosti odbačeno. Ostaje dakle pravni, što znači diplomatski put, pregovori i sporazum između svih strana, koji je u skladu s načelima priznatim od Europske zajednice´, objasnio je Badinter.
Komisije je 1. studenoga donijela mišljenja da je Jugoslavija u procesu raspada, što je pobilo teze da su u Hrvatskoj i Sloveniji na djelu secesije.
Dana 11. siječnja 1992. Komisija je zaključila da u nedostatku drukčijeg sporazuma između novih država, bivših jugoslavenskih republika, republičke granice automatski postaju međunarodne granice zaštićene međunarodnim pravom.
Badinter je rođen 1928., nakon diplome na Filozofskom fakultetu (Sorbonne 1947.) i Pravnog fakulteta 1948., magistrirao je na Sveučilištu Columbia u SAD-u te nakon doktorata pravnih znanosti započeo je paralelno uspješno dvije profesije - akademsku i odvjetničku.
Bio je profesor prava na više francuskih sveučilišta. Napisao je desetak knjiga iz područja kaznenoga i ustavnog prava, političke teorije, penologije i sociologije te velik broj znanstvenih i stručnih članaka u časopisima i tisku.
Kao odvjetnik branio je osuđenike na smrt. Francuska skupština ukinula je 1982. smrtnu kaznu zakonom koji je godinu prije toga predložio ministar Badinter.
Član je Socijalističke partije i bio je usko vezan za politiku francuskog predsjednika F. Mitteranda.
Badinter je ´svojim radovima i aktivnošću značajno pridonio borbi za pravnu kulturu, demokraciju i zaštitu ljudskih prava, a posebice je zadužio Republiku Hrvatsku u njezinoj borbi za samostalnost, u obrani od velikosrpskih presizanja te za međunarodno priznanje´, kaže se u prijedlogu za dodjelu doktorata.
Prvi put je prijedlog spomenut na sjednici Senata u studenom prošle godine, a na sjednici od 14. siječnja rektorica je imenovala povjerenstvo koje treba pripremiti izvješće za stjecanje počasnog doktorata, rekla je Hini akademska tajnica Sveučilišta Olga Šarlog Bavoljak.
Datum dodjele još nije poznat i treba ga dogovoriti s gospodinom Badinterom, a do sada su se svečanosti najčešće priređivale u svibnju ili lipnju, rečeno je.
Po izvorima iz Rektorata, ideja za počasni doktorat potekla je iz skupine sveučilišnih nastavnika ustavnog prava Pravnog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
U jeku napada na Hrvatsku, 26. rujna 1991., on je izjavio kako se jugoslavenska kriza može riješiti samo pravno.
´Korištenje sile mora biti u cijelosti odbačeno. Ostaje dakle pravni, što znači diplomatski put, pregovori i sporazum između svih strana, koji je u skladu s načelima priznatim od Europske zajednice´, objasnio je Badinter.
Komisije je 1. studenoga donijela mišljenja da je Jugoslavija u procesu raspada, što je pobilo teze da su u Hrvatskoj i Sloveniji na djelu secesije.
Dana 11. siječnja 1992. Komisija je zaključila da u nedostatku drukčijeg sporazuma između novih država, bivših jugoslavenskih republika, republičke granice automatski postaju međunarodne granice zaštićene međunarodnim pravom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Badinter je rođen 1928., nakon diplome na Filozofskom fakultetu (Sorbonne 1947.) i Pravnog fakulteta 1948., magistrirao je na Sveučilištu Columbia u SAD-u te nakon doktorata pravnih znanosti započeo je paralelno uspješno dvije profesije - akademsku i odvjetničku.
Bio je profesor prava na više francuskih sveučilišta. Napisao je desetak knjiga iz područja kaznenoga i ustavnog prava, političke teorije, penologije i sociologije te velik broj znanstvenih i stručnih članaka u časopisima i tisku.
Kao odvjetnik branio je osuđenike na smrt. Francuska skupština ukinula je 1982. smrtnu kaznu zakonom koji je godinu prije toga predložio ministar Badinter.
Član je Socijalističke partije i bio je usko vezan za politiku francuskog predsjednika F. Mitteranda.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Pročitajte još
Učitavanje komentara