Predsjednik buduće Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso počeo je u četvrtak u Bruxellesu sastanak s čelnicima parlamentarnih skupina Europskog parlamenta koji će biti presudan za potvrdu sastava njegove komisije na zasjedanju EP 27. listopada u Strasbourgu.

Barroso će u razgovoru s predsjednikom parlamenta Josepom Borellom i vođama drugih parlamentarnih skupina nastojati postići kompromis oko najvećeg kamena spoticanja - imenovanja Talijana Rocca Buttiglionea na položaj Povjerenika za pravosuđe, slobode i sigurnost.

Nasljednik Romana Prodija nije želio davati nikakve izjave uoči sastanka, ali je u srijedu u Varšavi ponovio uvjerenje da će "njegova komisija dobiti potvrdu parlamenta".

Imenovanju Buttiglionea na osjetljiv položaj povjerenika za pravosuđe apsolutno se protivi brojan i utjecajan blok socijalističkih zastupnika, s 200 mjesta druga najjača skupina u europarlamentu iza Europske narodne stranke s 268 zastupnika.

"Očekujem promjene u sastavu komisije. Optimist sam i siguran da će Barroso iznijeti uvjerljive prijedloge", izjavio je vođa socijalističkog bloka u EP Martin Schulz novinarima dok je išao na sastanak.

"Želim da se Barroso suglasi s nama kako Buttiglionea treba maknuti", izjavio je istodobno vođa liberalnog bloka koji ima 88 zastupnika Graham Watson.

Takva tvrda stajališta ostavljala su malo vjere u mogućnost dogovora, tim prije što je Barroso poznat kao političar čvrstih uvjerenja, nesklon popuštanju pred pritiscima.

Tijekom sastanka procurila je informacija da je Barroso doista odbio mogućnost promjene sastava komisije, ustrajavši na odluci da spornog talijanskog kandidata ostavi na položaju na kojem ga je i predvidio.

"Neće biti promjena", izjavio je za Reuters danski parlamentarac Jens-Peter Bonde, koji je nazočio sastanku Barrosa i parlamentarnih čelnika.

Analitičari su posljednjih dana spekulirali mogućnošću da se Barroso ipak odluči za promjenu, odnosno zamjenu Buttiglionea i francuskog kandidata Jacquesa Barrota na položajima povjerenika za pravosuđe, odnosno promet. No to nije baš vjerojatna opcija, a mnogo je izglednija mogućnost da Barroso Talijana ostavi na predviđenom mjestu, ali uz smanjenje ovlasti.

Tijekom sastanka u Bruxellesu stigla je i informacija da je sam Buttiglione poslao pismo budućem predsjedniku EK u kojem je, osim isprike zbog tolike medijske prašine koja se digla oko njegovog imenovanja, napisao kako je spreman odustati od nekih ovlasti.

Prema spekulacijama, bila bi riječ o tome da Barroso pokuša smanjiti napetost s čelnicima EOP tako da iz Buttiglioneova djelokruga nadležnosti izvuče novu Povelju o temeljnim pravima, koja građanima EU jamči osnovne slobode, i odgovornost za njezino provođenje prebaci na nekog drugog povjerenika.

Italija nije htjela predložiti drugog kandidata, ali o možebitnom smanjenju ovlasti još nije izrazila čvrsto stajalište.

"Izbor je napravljen - Italija je odabrala Buttiglionea. Smanjenje njegovih ovlasti ne bi bilo baš poželjno, ali sam uvjeren da će Barroso pronaći uravnoteženo rješenje", izjavio je talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini za dnevnik Stampu.

Buttiglionea je kao kandidata za povjerenika EU za pravosuđe odbio odbor EP za građanske slobode, nakon što je konzervativni talijanski političar izazvao golemu pozornost, i zgražanje dijela javnosti, izjavama kako homoseksualnost smatra grijehom, kako je brak stvoren kako bi muž štitio ženu i kako su djeca koja žive bez očeva, djeca loših majki.

Ishod Barrosova sastanka s čelnicima zastupničkih skupina EP izravno će utjecati na glasovanje parlamenta 27. listopada, kad će sva 732 zastupnika odlučivati hoće li dati povjerenje komisiji kao cjelini, jer ne postoji mogućnost da glasuju o samo jednom članu komisije.

U slučaju da odbiju dati povjerenje, to bi bio prvi takav slučaj u povijesti EU, koji bi uzrokovao golemu krizu, uspredivu samo s kolektivnom ostavkom 1999. tadašnje Europske komisije na čelu s Jacquesom Santerom.

(Hina) xdam ydgk