TIJEKOM okupacije zaštićene zone Srebrenice, što su je u srpnju 1995. godine izvele srpske postrojbe pod zapovjedništvom Ratka Mladića, nestalo je 7.800 Bošnjaka, a taj podatak rezultat je usporedbe 34 različita popisa, što ju je obavilo posebno povjerenstvo Vlade Republike Srpske zaduženo utvrditi okolnosti pod kojima se dogodio najveći masakr u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Svi bosanskohercegovački mediji izvijestili su u utorak kako je Povjerenstvo za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine pozitivnim ocijenilo izvješće o zbivanjima u Srebrenici, no vlasti Republike Srpske istodobno su dobile novu obvezu: na temelju ovog dokumenta moraju poduzeti mjere koje će osigurati da svi odgovorni za srebrenički masakr budu identificirani i privedeni pravdi.

Povjerenstvo za istraživanje zbivanja u Srebrenici utemeljeno je pod pritiskom međunarodne zajednice i na temelju odluke Doma za ljudska prava BiH iz ožujka 2003. godine, kojom je prihvaćena tužba obitelji nestalih Srebreničana i vlastima Republike Srpske nametnuta obveza da provjere i učine dostupnima sve podatke koji mogu pomoći rasvjetljavanju sudbine nestalih.

Zamjenik Visokog predstavnika za BiH Bernard Fassier kazao je kako Ured Visokog predstavnika za BiH (OHR) očekuje da vlasti RS sada objave imena nestalih, no povjerljivi dijelovi izvješća koji bi mogli poslužiti za kazneni progon počinitelja masakra ostat će tajna.

Povjerenstvo za ljudska prava pri Ustavnom sudu BiH ocijenilo je kako je izvješće o Srebrenici "dramatičan zaokret s prvobitne službene pozicije vlasti RS kojom se negirao, tajio i prikrivao zločin" pri čemu je posebice značajno da su vlasti tog entiteta priznale odgovornost za namjerna i masovna zlodjela počinjena u nekadašnjoj zoni pod zaštitom Ujedinjenih naroda.

Banjalučke "Nezavisne novine" u utorak, međutim, tvrde kako izvješće Vlade RS o Srebrenici zapravo otvara mogućnost da brojka od 7.800 nestalih Bošnjaka možda nije konačna.

Opća je pretpostavka kako je riječ o brojci od sedam do osam tisuća, no Povjerenstvo je istaknulo kako obitelji i poznanici nestalih i dalje šalju informacije koje prije nisu bile dostupne, dok se s druge strane otkrivaju dvostruki unosi istih podataka u različitim popisima.

I u udruzi obitelji nestalih Srebreničana sumnjičavi su prema brojci spomenutoj u konačnom izvješću Povjerenstva.

"Ne slažemo se sasvim s brojkom ubijenih, no važno je da ona ostaje otvorena i da su njene eventualne dopune moguće", izjavila je Munira Subašić predsjednica Udruge "Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe".

Za članove ove udruge ipak je puno značajnije vidjeti hoće li vlasti RS sada pokrenuti aktivnosti koje bi dovele do kažnjavanja počinitelja zločina.

"Očekujemo objavljivanje i popisa zločinaca, jer mi njih poznajemo. Njih 70 ili 80 slobodno šeta Srebrenicom i Bratuncem, a ljudi u RS moraju doznati što se u Srebrenici stvarno dogodilo i tko je to uradio", kazala je Subašić prema pisanju "Nezavisnih novina".

Predsjednik Povjerenstva za Srebrenicu Milan Bogdanić izjavio je kako je zadovoljan time što je Ustavni sud prihvatio konačno izvješće.

On je u izjavi novinarima istaknuo kako je rad Povjerenstva bio bez političkih utjecaja i temeljen isključivo na činjenicama te da očekuje kako će sličan model biti primijenjen i pri istraživanju drugih zločina počinjenih tijekom rata u BiH, poglavito onih nad Srbima.