BiH: "Vlašićka konklava" o preustroju policije

Pregovori predstavnika jedanaest političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine koji su trebali rezultirati dogovorom o preustroju policijskih snaga u toj zemlji, prekinuti su u srijedu navečer i trebali bi se nastaviti sredinom svibnja.

Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown još je u nedjelju okupio na Vlašiću političke lidere iz BiH, kako iz vlasti tako i iz oporbe, ne bi li ih privolio da se međusobno dogovore kako će policija u toj državi ubuduće funkcionirati.

Političari su tri dana pregovarali u hotelu "Pahuljica", zaštićeni policijskim kordonom koji je postavljen kako bi spriječio dolazak nepoželjnih, uključujući tu i novinare.

Kako informacije ne bi "curile", po pisanju banjalučkih "Nezavisnih novina", čak i konobarima u hotelu još u nedjelju su oduzeti mobiteli.

Čekajući na pristojnoj udaljenosti ne bi li se netko smilovao i kazao im što se zbiva iza zatvorenih vrata, novinari su u svojim izvješćima ovo okupljanje bosanskohercegovačkih političara zajedljivo nazvali "vlašićkom konklavom".

Preustroj policije preduvjet je kojega je Europska unija postavila pred vlasti BiH ukoliko žele da im Europska komisija krajem svibnja da suglasnost za početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju.

Posebno povjerenstvo na čijem je čelu bio bivši belgijski premijer Wilfried Martens više od šest mjeseci pripremalo je prijedlog kako treba izgledati policija u BiH koja sada ima 14 različitih policijskih agencija, gotovo potpuno neovisnih i s vrlo malo koordiniranih aktivnosti.

Koliko je policija u BiH podijeljena govori i podatak da policajac u Republici Srpskoj sada ima plaću od nepunih 150 eura, njegov kolega u Federaciji oko 300, a onaj u distkritu Brčko ili u nekoj od državnih policijskih agencija i više od 500.

Postojeće administrativne granice unutar zemlje istodobno su za sve njih gotovo neprelazne zapreke što kriminalcima uveliko olakšava posao.

Kao i obično, ključ problema je u prijenosu ovlasti s entitetskih na državnu razinu, čemu se srpski političari odupiru kad god i koliko god mogu.

Martensov prijedlog podrazumijeva prijenos nadzora, financiranja i zapovjedanja nad policijom na državnu razinu kao i uspostavu većeg broja policijskih regija koje bi bi bile utemeljene na funkcionalnim načelima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ta bi područja u praksi zapravo izbrisala entitetske odnosno granice među županijama u Federaciji BiH, a vlasti RS strahuju kako je to samo uvod u krupnije političke promjene u zemlji odnosno njen ustavni preustroj.

Rasprave o teritorijalnim "razgraničenjima" bile su najtvrđi orah tijekom svih mirovnih pregovora vođenih kako bi se zaustavio rat u BiH pa je tako bilo i u slučaju policijskih reformi.

Lokalni mediji u BiH prenose kako je srpska strana na Vlašiću pristala da policijom ubuduće upravlja odbor na državnoj razini na čijem bi čelu bio državni ministar sigurnosti.

Operativno zapovjedništvo vjerojatno bi bilo u rukama policijskog komesara koji bi imao dva zamjenika.

Entitetska ministarstva unutarnjih poslova mogla bi nastaviti postojati no bez bitne uloge u radu policije.

Zemljovidi policijskih regija trebali bi ponovo biti razmatrani nakon 9. svibnja, do kada stručne skupine trebaju sačiniti odgovarajuće prijedloge.

Član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, kako ga u četvrtak citira "Oslobođenje", izjavio je kako je ipak dogovoreno da te regije mogu prelaziti entitetske granice.

Političarima u BiH ostalo je da do 19. svibnja završe ovaj posao.

Ne bude li to slučaj, BiH teško može računati na početak pregovora s Europskom unijom do kraja ove godine što će je ostaviti na kraju reda zemalja zapadnog Balkana koje čekaju približavnje Bruxellesu.

(Hina) xrm ybr

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara