blagdan Duhova u Gorjanima obilježen "Ljeljama"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U Gorjanima pokraj Đakova blagdan Duhova i ove je godine obilježen starim običajem zvanim "Ljelje".
To je tradicija koja Gorjance vraća u prošlost, u vrijeme turskih osvajanja, kada su, kaže priča, Turci zarobili muškarce iz sela, a žene se, u želji da oslobode svoje muževe, braću i očeve, obukle u nekoliko slojeva odjeće kako bi djelovale što veće i strašnije, te s kosama, vilama i srpovima u rukama krenule plašiti Turke. Vidjevši ih tako odjevene, Turci su se, kaže dalje priča, uplašili pomislivši da su Ljelje duhovi.
Dok neki drže da je to stvarni događaj, a drugi ga smatraju legendom, taj običaj u Gorjanima traje stoljećima.
Prvi pisani spomen o njima datira iz 1898. godine, s tim da je običaj 1957. prekinut, a članovi KUD-a Gorjanac obnovili su ga 2002. Po riječima voditeljice KUD-a Marije Bućanović, na Duhove se seoske djevojke za Ljelje počinju pripremati rano ujutro, odijevajući narodnu nošnju jedinstvenu po mnogočemu - od odjeće, do sablji u rukama i visokih muških crnih kapa na glavama, bogato ukrašenih vrpcama, ogledalcima, novčićima, cvijećem i perjem.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Običaj je da se Ljelje sastoje od kraljeva, kraljica i prosjaka koji nose košare za darove. Ove je godine bilo osam kraljeva, a kraljica je bilo pet, za kojima su išla dva prosjaka, gajdaš i tamburaši.
Ljelje su nakon završetka mise ispred župne crkve sv. Jakova apostola odigrale kolo, a zatim krenule kroz selo, svraćajući samo u dvorišta čija su vrata bila širom otvorena. U svakoj su kući izvele tradicionalni program, za što ih je domaćin kuće počastio bogatom trpezom te im darovao novac ili hranu koju ponesu sa sobom.
(Hina) xsžu ysp
To je tradicija koja Gorjance vraća u prošlost, u vrijeme turskih osvajanja, kada su, kaže priča, Turci zarobili muškarce iz sela, a žene se, u želji da oslobode svoje muževe, braću i očeve, obukle u nekoliko slojeva odjeće kako bi djelovale što veće i strašnije, te s kosama, vilama i srpovima u rukama krenule plašiti Turke. Vidjevši ih tako odjevene, Turci su se, kaže dalje priča, uplašili pomislivši da su Ljelje duhovi.
Dok neki drže da je to stvarni događaj, a drugi ga smatraju legendom, taj običaj u Gorjanima traje stoljećima.
Prvi pisani spomen o njima datira iz 1898. godine, s tim da je običaj 1957. prekinut, a članovi KUD-a Gorjanac obnovili su ga 2002. Po riječima voditeljice KUD-a Marije Bućanović, na Duhove se seoske djevojke za Ljelje počinju pripremati rano ujutro, odijevajući narodnu nošnju jedinstvenu po mnogočemu - od odjeće, do sablji u rukama i visokih muških crnih kapa na glavama, bogato ukrašenih vrpcama, ogledalcima, novčićima, cvijećem i perjem.
Ljelje su nakon završetka mise ispred župne crkve sv. Jakova apostola odigrale kolo, a zatim krenule kroz selo, svraćajući samo u dvorišta čija su vrata bila širom otvorena. U svakoj su kući izvele tradicionalni program, za što ih je domaćin kuće počastio bogatom trpezom te im darovao novac ili hranu koju ponesu sa sobom.
(Hina) xsžu ysp
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati