Božić i Nova godina dižu slovenskim trgovcima promet i do 50 posto

Božić i Nova godina dižu slovenskim trgovcima promet i do 50 posto
DVA ZADNJA tjedna pred novu godinu za slovenske su trgovce pravi Eldorado, a najveći promet zabilježe 23. prosinca, kada se masovno kupuje hrana, piće i darovi za djecu i prijatelje.

Koliki su utržak zabilježili u ovogodišnjem "veselom prosincu", još nije poznato, ali je ovih zadnjih dana pred blagajnama vladala uobičajena gužva koja svake godine izaziva prigodničarske polemike o izgubljenim vrijednostima blagdana i konzumerističkoj histeriji novog doba.

Direktor najvećeg slovenskog trgovačkog lanca "Mercator" Zoran Jankovič kaže da im se promet u zadnjem mjesecu u godini već tradicionalno poveća za 30 do 40 posto.

"Logično je da ljudi troše najviše upravo tada jer se kupuju darovi", kaže jedan od najbogatijih Slovenaca. Usput rečeno, zbog novog poreznog zakona koji stupa na snagu s 1. siječnja, Jankovič je svojoj dvojici sinova nekoliko dana pred Božić "darovao" svojih 1,4 posto dionica na koje bi u suprotnom morao platiti golemi porez.

Psiholozi, međutim, tvrde da obični ljudi u božićno i novogodišnje vrijeme kupuju "preko svojih mogućnosti", čime kupuju iluziju obilja.

Vrijednost hrane, darova i pića s kojima 23. prosinca iz vodećih hipermarketa odlazi prosječan kupac iznosi preračunato 1.000 do 1.300 kuna, objavili su mediji. Potonji iznos za slabije stojeće znači trećinu ili čak pola plaće, da se i ne govori o 90.000 nezaposlenih i o desetini stanovništva koji žive ispod "praga siromaštva".
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovih je dana objavljen podatak da banke u prosincu izdaju 15 posto više kratkoročnih kredita nego u "normalnim" mjesecima, a njihov je prosječni iznos 5.000 kuna, što je otprilike iznos prosječne plaće.

Sociolog i komunikolog Dejan Verčič tvrdi da se "rastrošno" ponašanje može bolje objasniti ekonomijom nego psihologijom.

"Kad se u nekom društvu prijeđe statistički prag nacionalnog proizvoda od 10.000 dolara po glavi stanovnika, ljudima kupovanje postaje uživanje i zabava", kaže on i dodaje da šoping odražava i način života.

Verčič tvrdi da je hipokrizija govoriti o bolestima potrošačkog društva danas, kad je isto bilo i prije dvadeset godina, samo što su Slovenci punili hipermarkete u Trstu i Klagenfurtu, a kolone su se, umjesto na blagajnama kao danas, tada stvarale na granici.

Kada je prošle godine najpopularniji slovenski internet portal svojim posjetiteljima postavio pitanje: "Što ste dobili od božićno-novogodišnjih praznika?", najčešći je odgovor bio - višak tjelesne težine. Za taj se je odgovor odlučilo 37 posto žena i 31 posto muškaraca.

Za odgovor da su im blagdani donijeli "duhovni mir" odlučio ih se najmanje - osam posto, jednako među muškim i ženskim ispitanicima.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara