Bugarska postala sramotom Europske unije

BUGARSKA se godinu dana nakon ulaska u Europsku uniju suočila s naglim padom ugleda uzrokovanog nesposobnošću da ukroti kroničnu korupciju i kriminal.

Mnogi investitori drže kako je stanje u Bugarskoj gore od onog u susjednoj Rumunjskoj, koja je službeno rangirana kao najkorumpiranija država EU. Investicije u Bugarskoj bez "podmazivanja" ili poslovanja s organiziranim kriminalom su gotovo nemoguće.

Ekonomisti upozoravaju kako korupcija kvari ulagačku sliku zemlje i njenu konkurentnost. Investicije, doduše, nisu stale, ali je jasno da im je korupcija ozbiljna prepreka, zbog čega investitori, po tvrdnjama analitičara, poslove sve češće traže negdje drugdje.

Čini se kako su Sofija i Bukurešt podlegli umoru od reformi i to odmah nakon što je isparila euforija vezana uz pristup EU. Njihovi antikorupcijski napori su se istopili zahvaljujući neodlučnim političarima, političkim borbama i nedjelotvornoj državnoj upravi.

Zbog toga skeptične države-članice EU sada sve više dovode u pitanje odluku da se dvije države tako rano prime u njihove redove, a od Bruxellesa se traži nametanje sankcija Sofiji kako bi se ta država "dovela u red".

Europljanima najviše bode oči činjenica da je u ovom desetljeću u Bugarskoj zabilježeno 150 naručenih ubojstava "visokog profila" za koje nije pronađen nijedan počinitelj ili naručitelj. Također, sumnja se u masovne pronevjere fondova EU, kao i da najviši policijski dužnosnici dostavljaju povjerljive informacije vođama narko-mafije. S druge strane, nijedan visoki dužnosnik nije bio optužen za korupciju.

Beznađe se po tom pitanju osjeća i kod građana Bugarske, koja je inače rangirana kao najsiromašnija država EU. Mnogi od njih su izgubili vjeru da će ijedan od korumpiranih dužnosnika ili mafijaških bosova ikada završiti iza rešetaka.

Associated Press tako citira umirovljenu nastavnicu Mariju Georgijevu koja "ima dojam kako živi u zemlji bezakonja".

Ankete pokazuju da su Bugarima, usprkos siromaštva, niske plaće prestale biti najveći problem, te da se najviše boje korupcije. Svjetska banka, pak, u svom istraživanju navodi kako 46 posto svih tvrtki smatra da je korupcija prepreka u poslovanju.

Nastojeći se opravdati, vlada u Sofiji ukazuje kako je u protekle dvije godine u Bugarsku privukla ukupno 12 milijardi eura stranih ulaganja. Međutim, ekonomisti drže da kvaliteta i sadržaj tih ulaganja zabrinjava.

Tako je prošle godine gotovo polovica investicija otišla u građevinarstvo i nekretnine – djelatnosti koje su, prema istraživanjima, postali vrhunska tržišta za organizirani kriminal i perače novca.

S druge strane se navodi kako je Bugarska djelomično reformirala pravosuđe, ali usprkos tih reformi suci nisu vjerodostojni. Antikorupcijske institucije na kojima je inzistirala EU su osnovane, ali ih nitko ne smatra efikasnima, a korupcija je još općenito smatra nekažnjivom.

Analitičari, ali i strani diplomati, korijen problema vide u čvrstim vezama bugarskog političkog establishmenta, pravosuđa i kriminalnih grupa, od čega su potonje ponikle od bivših sigurnosnih službi u komunističkom razdoblju.

Spas za Bugarsku – europski pritisak ili domaća "čvrsta ruka"

Vjeruje se kako bi Bugarsku mogao koliko-toliko "upristojiti" jedino stalni pritisak iz Bruxellesa, odnosno korištenje "batine" uz "mrkvu".

Tako se spominje primjer prijetnje od djelomičnog gubitka obećanih 11 milijardi eura iz fondova EU, nakon čega je socijalistički premijer Sergej Stanišev izvršio čistku u vladi, otjerao dio ministara te postavio zamjenika premijera sa zadatkom da nadgleda sve fondove EU.

Obični Bugari, pak, rješenje za problem korupcije vide kod kuće, odnosno u zavođenju režima "čvrste ruke". Kao jedina ličnost koja ima dovoljno autoriteta da Bugarsku očisti od korupcije se nameće Bojko Borisov, tvrdolinijaški desničarski gradonačelnik Sofije.

48-godišnji Borisov je prije dolaska na vlast bio poznat kao tjelohranitelj bivšeg cara Simeona, ali i bivšeg komunističkog čelnika Todora Živkova. Simpatije bugarske javnosti je osvojio jednostavnim, narodu lako razumljivim jezikom, ali i žestokom kampanjom protiv kriminala koju je vodio kao dužnosnik ministarstva unutarnjih poslova u prošloj vladi.

Ankete ukazuju kako bi Borisov, da se sada održe izbori, glatko pobijedio i tako zamijenio vladajuće socijaliste.

S druge strane i njega povezuju s podzemljem, što Borisov, dakako, najoštrije poriče.

R.R.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara